Foto: Klix
I dok se u Glavnom centru za brojanje glasova CIK, u sarajevskoj dvorani „Zetra“, nastavlja kontrolno brojanje glasova za predsjednika Srpske, izborima se bave i tužioci i policija.
Tužilaštvo BiH je juče potvrdilo da su na dan izbora, 2. oktobra, kao i u periodu prije i nakon toga dobili i evidentirali određen broj prijava koje se odnose na navode o nezakonitostima i nepravilnostima u kontekstu izbornog procesa. U međuvremenu je zaprimljeno još prijava od Centralne izborne komisije BiH i SIPA, kao i od građana.
Prijave
U Tužilaštvu BiH ističu da u okviru svojih nadležnosti, zajedno s partnerskim institucijama i agencijama, obavljaju provjere navoda iz prijava.
– Kada se radi o procesu izbora za predsjednika Srpske, to je u okviru nadležnosti Republičkog i okružnih javnih tužilaštava u Republici Srpskoj, a Tužilaštvo BiH će, u slučaju potrebe, pružiti svaki vid asistencije i pomoći u skladu sa zakonom – navode u Tužilaštvu BiH.
Podsjetili su da su, zajedno sa SIPA, na dan izbora zaprimili i evidentirali ukupno 27 prijava građana ili institucija povezanih s izbornim procesom. Prijave su se odnosile na narušavanje javnog reda i mira na biračkim mjestima, navode o izbornim neregularnostima koje su se odnosile na moguća krivična djela, kao i različite događaje i incidente vezane za izborni proces.
U Tužilaštvu BiH podsjećaju da su i prije održavanja izbora zaprimili nekoliko prijava s navodima o nezakonitim aktivnostima, a koje se odnose na registraciju birača, glasanje u inostranstvu, uticaj na izbornu volju građana i druge nedozvoljene aktivnosti.
Dvije istine
S druge strane, opozicija iz Srpske ostaje pri tvrdnjama da su „pokradeni“ na izborima, a SNSD kako im se „pokušava podmetnuti“, dok su građani podijeljeni u dva tabora i navijaju za jednu ili drugu stranu, vjerujući kako se pokušava podmetnuti Trivićevoj ili Dodiku, zavisno od strane koju bodre.
Analitičari su saglasni da bez obzira na ishod novog prebrojavanja glasova, odnosno ako se utvrdi da je bilo krađa ili da ih uopšte nije bilo, već je bačena velika mrlja na izbore, pa samim tim i na izborne pobjednike.
Drugim riječima, ko god na kraju da bude proglašen za predsjednika Srpske na tu pobjedu je već bačena mrlja i dobar dio građana neće priznati pobjedu te osobe.
Repovi iz prošlosti
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je najveći problem u tome što se povjerenje u izborni proces u BiH već godinama smanjuje.
– Ne postoji povjerenje građana da je riječ o sistemu koji zaista prikazuje realno stanje, odnosno izborne rezultate koji su tačni i relevantni. Svih prethodnih izbora smo svjedočili određenim malverzacijama, prevarama i sumnjama. Najveći prostor za te sumnje je otvoren nakon prošlih lokalnih izbora, gdje tužilaštva nisu odradila svoj dio posla – ističe Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da će se to nepovjerenje prenositi i dalje iz prostog razloga jer ne postoji pravna država i ne postoje nezavisne institucije, niti građani vjeruju u sistem. Topićeva kaže da će, bez obzira na ishod ovih izbora, ostati sumnja i nepovjerenje u izborne rezultate.
– Mi smo i sad u ovom procesu vidjeli sumnju koja se vuče od izbora 2014. godine, jer nikada nije završena ona priča vezana za kupovinu „papaka“. Stalno vučemo te nerazriješene događaje, koji ne dobiju epilog, a onda se sumnja vuče i prenosi. Isto možemo očekivati i sad za ove izbore. Biće, naravno, onih koji će osporavati pobjedu onog drugog, upravo zato što institucije ne odrađuju svoj posao kako treba – zaključuje Topićeva.
KAZNE
Prema Krivičnom zakonu BiH, za uskraćivanje biračkog prava, povredu slobodnog opredjeljenja birača, prevaru pri glasanju, povredu tajnosti glasanja, izbornu prevaru i uništenje izbornih isprava, zaprijećene su kazne u rasponu od novčanih do zatvorskih kazni u trajanju od tri mjeseca do pet godina. Pored toga, za određenu vrstu nepravilnosti kazne u formi novčanih ili zabrana izriče direktno CIK BiH.
