Foto: Ilustracija
Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon kazao je da projekt predstavlja izvrstan primjer jačanja klimatske otpornosti BiH u vremenima kada su okolišne prijetnje veće nego ikada prije.
Oko 300.000 ljudi u Bosni i Hercegovini će biti bolje zaštićeno od poplava uz finansiranje Svjetske banke, koje je danas odobrio njen Odbor direktora u iznosu od 37 miliona eura.
Dodatna sredstva će omogućiti proširenje prve faze Programa integriranog razvoja koridora Save i Drine na dodatna geografska područja, uključivanjem Federacije BiH i Brčko distrikta. Finansiranje za Republiku Srpsku je odobreno u augustu 2020. godine.
Provođenje investicija
Dodatno finansiranje Svjetske banke od 37 miliona eura će pomoći u provođenju neophodnih investicija u infrastrukturu, kao što su nasipi, brane i akumulacije, čime se potpomaže zaštita od poplava i unapređuje upravljanje okolišem u BiH.
Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon kazao je da projekt predstavlja izvrstan primjer jačanja klimatske otpornosti BiH u vremenima kada su okolišne prijetnje veće nego ikada prije.
Fokus projekta na jačanje regionalne saradnje, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i na zapadnom Balkanu, savršeno se uklapa u našu viziju zelenije i prosperitetnije budućnosti regije – rekao je Sheldon.
Ova inicijativa je dio šireg programa koji obuhvata tri države u slivu Save i Drine – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.
Integrirani pristup programa omogućava kombinaciju finansiranja zaštite od poplava, upravljanja okolišem i modernizacije djelatnosti luka u svrhu bolje povezanosti duž koridora Save i Drine.
Svjetska banka je, kako je navedeno u njenoj strategiji za BiH, opredijeljena za pružanje podrške BiH u ublažavanju utjecaja poplava, jačanju regionalne saradnje i promociji održivog razvoja.
Povezanost regije
Projekt predstavlja značajan korak u pravcu ostvarivanja ovih ciljeva i izgradnje otpornije budućnosti i bolje povezanosti regije, saopćeno je iz Svjetske banke.
Bosna i Hercegovina se godinama suočava s rizikom od hidro-meteoroloških opasnosti i prirodnih katastrofa poput sezonskih poplava i sušnih perioda, koje pogađaju poljoprivredu i zdravlje ljudi.
Prema projekcijama utjecaja klimatskih promjena, zemlju će dodatno ugroziti intenzivne padavine i direktne poplave u područjima rijeke Drine i rijeke Save, najveće pritoke Dunava, druge najduže rijeke u Evropi.
