Svaku informaciju dobro provjeriti, ispitati, brojne izjave preslušati, zakone iščitati, prava pitanja postaviti. Sve za kvalitetan medijski izvještaj. Ipak, to je samo dio novinarske profesije.
Česti su napadi, prijetnje, tužbe.
Prema izvještaju Fridom Haus, BiH u zadnjih 10 godina nazaduje po pitanju svih sloboda.
– BiH se nije baš oporavila od desetogodišnjeg pada, a možete pogledati u 2022. godinu samo da vidite neke od stvari zbog kojih se nalazi u kategoriji djelimično slobodnih zemalja i zašto ima nižu ocjenu nego prije jednu deceniju. Dakle, vidimo da lokalne vlasti nastavljaju zanemarivati zaštitu ljudskih prava, a to je rezultiralo kontinuiranom diskriminacijom manjina, kao i sporim napretkom u procesuiranju ratnih zločina – rekla je Ejmi Slipovic iz Fridom Haus.
Tako je BiH društvo djelimično slobodno. Prema analizi Reportera bez granica 2021. BiH je zauzimala 58. mjesto od 180 zemalja po medijskim slobodama. Trenutno je na 65. mjestu. Crna Gora je na 63., a Srbija na 79. Reporteri bez granica kao ključne probleme navode da političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše uticaj na javne medije i regulatorna tijela. Ističe se da postoje značajne razlike u cijeloj zemlji.
Taj uticaj na pojedine medije primjete i građani, pa sve to ironično komentarišu.
Slobodni su 100 odsto i nemoj da se neko vara da nisu, samo kada im narede oni to moraju odraditi.
Pritisci su različiti. Nerijetko političari smatraju da su mediji koji se finansiraju iz budžeta zapravo mediji stranke koja je na vlasti. To je, pokazuju analize, naročito izraženo na lokalnim nivoima. Oni koji su nezavisni trpe uvrede, a tužbe su jedan od načina pritiska, piše N1.
Tako od tri hiljade novinara svaki deseti ima proces pred sudom. A tamo ih čekaju sudije koje uglavnom ne razumiju prirodu medijskog rada.
