Loša radna oprema košta života
Ilustracija
BANjALUKA - Na radnom mjestu za osam mjeseci ove godine život je izgubilo pet radnika, dok je njih 47 teško povrijeđeno, a građevinarstvo i šumarstvo ponovo su na vrhu ljestvice najopasnijih djelatnosti, zbog, kako tvrde poslodavci i sindikalci, nepridržavanja preventivnih mjera i uštede na opremi zaposlenih.
Prema podacima Inspektorata RS, od januara do kraja avgusta smrtno su stradala po dva radnika u šumarsko-drvnoj industriji i građevinarstvu, te jedan zaposleni u oblasti elektroprivrede. Navode da je u pomenutom periodu teže povrijeđeno devet radnika u šumarstvu, osam u građevinarstvu, jedan u elektroprivredi, te njih 29 u ostalim djelatnostima.
Crna statistika Inspektorata pokazuje da su lani u posmatranom periodu na radnom mjestu život izgubila četiri radnika u šumarsko-drvnoj industriji, dva u građevinarstvu, dok su elektroprivreda i ostale djelatnosti odnijele po jedan život.
- Zbog različitih nepravilnosti utvrđenih u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu poslodavcima su ove godine izrečene kazne teške 571.705 maraka. Kontrole na terenu su pokazale da se najčešće nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite, zatim primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada - rekli su u Inspektoratu.
Dodali su da na terenu s ciljem prevencije preduzimaju niz mjera kako bi radnicima osigurali bezbjedne uslove za rad, te da edukuju zaposlene o njihovim pravima, obavezama i načinu na koji ih mogu zaštititi.
Predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS Vlado Pavlović kaže da su djelatnosti poput šumarstva, građevinarstva i rudarstva oduvijek bile najrizičnije za obavljanje posla kako u cijelom svijetu, tako i kod nas.
- Mjere zaštite na radu su osnov za sprečavanje mnogih problema zdravstvene prirode i očuvanje života. Preventiva znači dobru stručnu obuku, te dobru obuću i odjeću koja sprečava vibracije i atmosferske uticaje, a kod nas su zakazala oba segmenta. Obuka radnika je danas daleko lošija u odnosu na prije 30-40 godina, a u praksi se nerijetko susrećemo s pojavom da privatna preduzeća štede na HTZ opremi, odnosno nabavljaju onu koja nije najkvalitetnija - dodao je Pavlović.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da Zakon o zaštiti na radu nije dobar te da su u više puta ukazivali na to.
- Nadležnima je cilj da propišu šta poslodavac treba da uradi, a to ne mogu iskontrolisati jer na terenu za cijelu Srpsku imamo deset inspektora zaštite na radu, što je nedovoljno. Ti ljudi ne mogu kvalitetno obaviti posao, koliko ima preduzeća koja treba prekontrolisati. Pored sistema, krivi su i neodgovorni poslodavci, ali i pravosuđe budući da, kada se desi smrtni ishod, poslodavac može krivično odgovarati ukoliko nije sproveo propisane mjere, ali i kada je bilo odgovornosti poslodavaca, sudovi tu nisu sudili kako treba - kategoričan je Trivić.
On je istakao da bi Srpska trebalo da slijedi primjer uređenih zemalja.
- U Njemačkoj za stanje na gradilištu odgovara inspektor koji obavi kontrole. Kod nas je vidljivo da se na gradilištima mjere zaštite ne sprovode, zbog čega i ukazujemo da organizacija nije dobra i da se u građevinskom sektoru nešto mora mijenjati, da je potrebno da bude daleko veća kontrola zaštite na radu nego što je to sada slučaj - dodao je Trivić.
Kazne
U Inspektoratu RS kažu da, u zavisnosti od vrste počinjenog prekršaja, Zakon o zaštiti na radu propisuje kazne u rasponu od 1.000 KM do 15.000 KM za pravno lice. Za odgovorno lice u pravnom propisane su novčane kazne od 100 KM do 1.500 maraka.
