Izborni zakon zapečatio je karijeru ratnih osuđenih i optuženih za ratne zločine: Prvi na udaru Abdić i Kraljević??
Foto: Avaz
U Bosni i Hercegovini nije bilo prepreka da oni optuženi i presuđeni za ratne zločine budu birani u općinska vijeća ili za načelnike općina, kao što je to trenutno u Vlasenici, gdje je načelnik Miroslav Mićo Kraljević i u Velikoj Kladuši na čijem je čelu Fikret Abdić.
Protiv Miroslava Kraljevića Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu za ratne zločine 2017. godine, jer je bio komandant Specijalne policijske jedinice čiji su pripadnici silovali, pljačkali, zatvarali i ubijali vlaseničke Bošnjake.
OŽIVLJAVANJE TRAUMA
U predmetu protiv Kraljevića i ostalih još se iznose iskazi svjedoka Tužilaštva BiH. Kako nam je kazala urednica detektor.ba Džana Brkanić, posljednje ročište bilo je zakazano za 15. novembar 2023, kada je i odgođeno te se čeka na nastavak.
- Drago nam je zbog odluke visokog predstavnika, posebno kada se odnosi na ovaj dio zabrane obavljanja javnih funkcija osobama koje su osuđene za ratni zločin. Mi smo odavno upozoravali na takve slučajeve, gdje su na pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti bili birani takvi pojedinci. To je jako teško padalo žrtvama njihovih zločina, koje su i dalje prinuđene živjeti pod političkom vlašću i u neposrednoj blizini osoba od kojih su doživjele traume, kazala nam je Brkanić.
U Velikoj Kladuši načelnik je Fikret Abdić, kojeg je ranije Županijski sud u Karlovcu osudio zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.
- Mi smo, naravno, obradovani potezima visokog predstavnika u danima dok traju pregovori o zajedničkom kandidatu, kojeg bi građani mogli izabrati umjesto Abdića. Međutim, trebaju nam dodatna tumačenja. U prevodu odluke visokog predstavnika, kod zabrane kandidature, stoji svi osuđeni za ratni zločin “na svim međunarodnim i domaćim sudovima”, a on je osuđen u Hrvatskoj. Nadam se da nije napravljena takva greška da je izostavljen praktično jedini pravosnažno osuđeni načelnik, kazao nam je Zlatko Pajazetović, vijećnik Naše stranke iz Velike Kladuše.
Dok čekaju potvrdu, te uklanjanje Abdića sa javne funkcije, strahuju da ne dođe do izuzeća odluka sudova u susjednim državama, iz bojazni od političkog uplitanja u unutrašnje stvari BiH.
Međutim, pravni stručnjaci smatraju da odlukom visokog predstavnika ne postoji mogućnost izuzetaka.
OZDRAVLJENJE DRŽAVE
- To je nemoguće da se desi, pogotovo nakon sporazuma između vlada Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, gdje države jednako učestvuju i u izvršenju krivičnih presuda. BiH jeste postkonfliktno društvo, već predugo smo zemlja u tranziciji. Ključni dio Dejtonskog sporazuma, Aneks 7 - povratak izbjeglica, nikad nije do kraja realizovan upravo iz straha prisutnog kod povratnika, koji ne žele da se na ulicama susreću sa ratnim zločincima koje oni lično prepoznaju, pogotovo ako takvi i dalje imaju političku moć i pozicije, kazao nam je profesor međunarodnog prava Genc Trnavci.
On pozdravlja odluku visokog predstavnika, jer smatra da se njome otklanjaju ključne prepreke u ozdravljenju i napretku naše države.
