Osim rada na crno, poslodavci sve češće prijavljuju radnike na minimalac, a ostatak iznosa daju na ruke. Prema podacima SSSBiH, svaki treći radnik u BiH prijavljen je na minimalac.
U Bosni i Hercegovini 240. 000 ljudi svake godine radi na crno, a takozvana siva ekonomija teška je skoro osam milijardi KM, pokazuju podaci entitetskih sindikata u BiH.
Da je stanje poražavajuće, navode i iz Centra civilnih inicijativa (CCI) te upozoravaju da siva ekonomija u našoj zemlji otima čak 25,5 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje!
„Izvještaj “Stanje nacije” pokazuje da BiH ima najveći udio sive ekonomije u Evropi. S obzirom na podatke da 7,3 milijarde KM nije u regularnim tokovima, a da je ukupno poresko opterećenje u odnosu na BDP skoro 40 posto, dođe se do zbira da BiH godišnje gubi skoro 2,9 milijardi maraka poreza“, potvrdili su CCI.
Da je rad na crno uzeo maha, upozoravaju i iz Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH. Ukoliko ima političke volje, crno tržište može da se ukine za kratko vrijeme, uvjeren je predsjednik SSSBiH Ismet Bajramović.
„Dok se u većini evropskih zemalja, u Evropskoj uniji u cjelini, bilježi pad sive ekonomije, kod nas se i dalje žilavo drži. Siva ekonomija zahvatila nam je sve djelatnosti. Radnici nemaju nikakva prava, dok one koji državu varaju, niko ne dira“, kaže Bajramović.
Angažovanje radnika na crno najčešće je, navodi, prisutno u manjim preduzećima u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, trgovine…
„Zvanični podaci o stanju u ekonomiji BiH govore kako je u BiH 475.000 nezaposlenih, skoro 40 posto. Ako je, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (MOR-a), broj nezaposlenih 18 posto, onda ih 23 posto radi na crno“, navodi Bajramović.
Osim rada na crno, poslodavci sve češće prijavljuju radnike na minimalac, a ostatak iznosa daju na ruke. Prema podacima SSSBiH, svaki treći radnik u BiH prijavljen je na minimalac.
Poslodavci se na to odlučuju zbog izuzetno visokog poreza koji se plaća državi, odnosno entitetima. U Federaciji BiH to je skoro 70 posto poreza i doprinosa na svakog prijavljenog radnika. Dakle, ako radnik ima platu od 1.000 KM, poslodavac mora izdvojiti još između 600 i 700 KM za dažbine državi.
Izvor: InfoBijeljina
