Pošto je 1887. proveo neko vreme na Martiniku, u nadi da će živeti kao divljak Pol Gogen (Paul Gauguin) tri godine kasnije odlazi na Tahiti ne bi li izučavao i slikao običaje i pejzaže koje je susretao na svom putovanju. “Noa Noa” je dnevnik koji je napisao po povratku u Pariz kao pokušaj da publici ponudi kontekst u kojem su nastali njegovi novi radovi. Nekoliko godina kasnije Gogen ponovo odlazi na Francusku Polineziju i tamo ostaje do svoje smrti na Markezima 1903. godine.
Životopis Ivana Generalića impresivan je, iako ne kao i u većine ingenioznih ljudi. Rođen je 21. prosinca 1914. u podravskom selu Hlebine, koje u to vrijeme, dakle, prije 95 godina, ne samo da nije imalo asfaltnih cesta, nego bijaše u prašini ili blatu do koljena.
Stolećima je beličasti dragulj u kruni centralne Evrope zračio svojim sveprisustvom na političkim, kulturnim i povesnim kartama ovog fascinantnog i turbulentnog kontinenta. Vindobona, Wien, Vienna, nama znan pod izvornim slovenskim Beč, bio je grad naučen i svikao da vlada.
Pravo lice melanholije najbolje se vidi na platnima norveškog slikara Edvarda Munka (1863-1944). Večito zgrčen u svom crveno-crnom i sivom svetu fatalnosti, mraka, erupcija, smrti, životinjskog u ljudima, seksualnih frustracija, ludila, žalosti, tužnog detinjstva, jeseni, plavetnih i maglovitih pejzaža, ljubavi, nežnosti i besmisla, Munk robuje svojim promenama raspoloženja i tom unutrašnjem utonuću, toliko jasno, da njegove slike kao da imaju glas.
„Kad god je kišilo u Parizu, Modiljani je nosio sa sobom jedan ogromni, stari, crni kišobran. Sedeli bismo zajedno, pod njegovim kišobranom, na klupi u Luksemburškom parku, na toploj letnjoj kiši... recitujući Verlena istovremeno i bilo nam je drago što pamtimo iste stvari.“
Spoj dizajna i propagande može biti opasan, ali kada se posmatra sa druge strane, one umjetničke, to je spoj ljepote i snage.
Sa dvanaest godina Uemura Shoen kreće u umjetničku školu, a sa petnaest godina održava prvu svoju izložbu.
Žan-Baptist Pokelin, poznatiji po svom umetničkom imenu Molijer, bio je francuski dramatičar i glumac, koji se smatra jednim od najvećih majstora komedije u zapadnoj literaturi. Među Molijerovim poznatijim radovima su Mizantrop, Škola za žene, Tvrdica, Tartif, Don Žuan, Građanin plemić, kao i mnogi drugi.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ponovo je otvoren prije mjesec dana, a sudeći prema broju posjetitelja, kao i stabilnoj finansijskoj situaciji, stvari su za ovu kulturnu instituciju i njene uposlenike krenule nabolje.
Federico Uribe je kolumbijac koji trenutno živi u Miamiju, Florida. Fotografije prikazuju njegov najnoviji projekt "Živimo u miru".
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. – Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar, najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća. Noćna straža je njegovo slavno remek-djelo iz 1642.godine.
Pomoćni strip svojih tvoraca postao je klasik umetnosti, kojom se ovde bavimo. Odmetnik od zakona, na svom naivnom početku, rendžerska zvezda, pod rednim brojem tri i poglavica Navaho indijanaca, sve ovo je Teks Viler.
Od kad pamtim patio sam od teških osećanja anksioznosti koja sam pokušavao da izrazim kroz svoju umetnost. Bez anksioznosti i bolesti bio bih kao brod bez kormila. – Edvard Munk
