Nazvana „vatrenim oličenjem senzualnosti filmske industrije“ od strane časopisa People, Rita Hejvort je postala jedna od najpopularnijih i najpoznatijih američkih glumica četrdesetih godina dvadesetog veka pa nadalje, poznata po svojoj gracioznosti, lepoti i izuzetnoj sposobnosti za ples.
Emotivna potraga Mladena Mitrovića za junacima njegovog filma iz 1987. trajala je pet godina, tokom kojih je prešao 50.000 kilometara i obišao 12 država.
“Aktivistička grupa Zelene akcije poziva vas na treći E?! – Okolišni film festival! Od 6. do 8. svibnja u Zagrebačkom plesnom centru opet ćemo se družiti uz bogat program i mnoštvo filmova okolišne i druge tematike. Upad na sve je besplatan!
Fanovi Dosjea X iz devedesetih, koji otada nisu ponovno gledali omiljenu si seriju, a među koje se ubrajam i sam, novu sezonu možda ne bi trebali gledati. Kažem to, jer sam je upravo pogledao i razočarao se: ono što je bilo maglovito dobro sada je postalo drugorazredno.
Do 1991. godine i privatizacije o Jadran filmu se govorilo u kontekstu snimanja novih filmova, realizacije koprodukcija s američkim partnerima, milijunskih dolarskih zarada, te investicija i gradnje novih studija. Danas se o Jadran filmu govori u kontekstu propadanja i rasprodaje imovine, nesudjelovanja u snimanju filmova i izostanka koprodukcija, neriješenih financijskih odnosa s autorima filmova i poslovnim rezultatima koji nisu ni blizu nekadašnjih. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je direktor bio Sulejman Kapić, Jadran film je znao imati i dobit od deset milijuna dolara godišnje.
Ovo je kratki igrani film na temu vršnjačkog nasilja i njegovog rješenja ili dobrog temelja za rješavanje putem dijaloga i međusobnog upoznavanja učesnika.
Godina je 1978. Mjesto radnje: splitski pazar. Sve je skupo, barem prema riječima kupaca. "Skupo ko đava sve. Nemoš živit", kaže jedna umirovljenica.
Kako javlja Hina, reviju otvara premijerna projekcija filma “Abeceda”, redatelja Erwina Wagenhofera, u kinu Tuškanac, koji pokušava odgovoriti na pitanje što nije u redu s obrazovnim sustavom, s obzirom da se “gotovo 98 posto djece rađa iznimno nadareno, međutim, nakon školovanja samo ih dva posto to i ostane”.
„Predstava 'Crna knjiga' nastala je u pokušaju propitivanja dogme da naša budućnost mora izgledati jednako kao što izgleda naša sadašnjost. To propitivanje ne izvire iz pukih želja ili fantazija o utopijama… Ono proizlazi iz činjenice da budućnost ne može i neće izgledati jednako kao sadašnjost…“ - tako ishodište spomenute predstave obrazlažu autori – Nataša Mihoci i Borut Šeparović.
Mirjana Karanović: Vreme je da još jednom ponovimo priču o atentatu na Zorana Đinđića.
Zašto su filmski stvaraoci toliko očarani Frankenštajnom? Više od jednog veka, režiseri pokušavaju da uhvate suštinu monstruozne kreature Meri Šeli.
Ita, prva internacionalna jugoslovenska zvezda, lepotica koja je došla do samih vrata Holivuda.
Mehur nekretnina je prepukao, a niko ga nije predvideo. Dobro, to baš i nije istina, predvideli su ga junaci knjige i filma „The Big Short“ („Oklada stoljeća“), kladili se da će sistem već jednom, i to ubrzo, pasti i – dobili.
