Ava Gardner - Bosonoga kontesa
24. prosinca 1922. godine, rodila se Ava Lavinia Gardner, jedna od najvećih glumica zlatnog doba Hollywooda i jedna od najljepših žena svih vremena.
Ava Gardner rođena je u Sjevernoj Karolini kao najmlađe od sedmero djece – imala je dva brata i četiri sestre – u obitelji koja je uzgajala pamuk i duhan. Majka joj je bila škotsko-irskog podrijetla, dok joj je otac bio mješavina Irca i Tuskarora Indijanca. Dok su im djeca bila još vrlo mala, Gardneri su izgubili svoju farmu, i morali su pronaći druge načine za preživljavanje.
Kad je Avi bilo 13 godina, obitelj se preselila u gradić Newport News u državi Virdžinija, gdje joj se majka zaposlila kao upraviteljica svratišta. Dvije godine kasnije, nakon smrti njenog oca, obitelj se vratila u Sjevernu Karolinu. Ava Gardner tako je u gradu Wilsonu završila srednju školu, i godinu dana pohađala tečaj za tajnice.
1941. godine, Ava je otišla u posjet svojoj sestri Beatrice i njenom suprugu, fotografu Larryju Tarru. On ju je fotografirao, i sliku objesio u izlog svoga fotografskog studija. Tu je fotografiju uočio Barnard Duhan, koji se lažno predstavio kao MGM-om tragač za talentima, i zatražio je od Tarra adresu ljepotice sa slike. Tarr mu je odbio dati podatke, ali jest poslao njen portfolio u MGM – i studio ju je pozvao na razgovor. Iste godine, Ava Gardner dospjela je u Hollywood, u pratnji svoje sestre Beatrice.
Studio ju je prvo poslao učitelju dikcije, jer je govorila s jakim južnjačkim naglaskom. Već sljedeće godine, sa samo 19 godina, Ava Gardner udala se za Mickeyja Rooneya, koji je tada već bio velika zvijezda. Brak je potrajao samo godinu dana. Rooney je kasnije, kad je Ava Gardner postala seks-simbol, imao običaj uzdizati njihov kratki brak u nebesa, osobito u seksualnom smislu, no Gardner je takve priče kratko srezala:
"Pa, dušice, on je možda uživao u našem seksu, ali, bogami, ja nisam."
A, po svemu sudeći, ništa više nije ju impresionirao ni drugi suprug, poznati jazzist Artie Shaw, za kojeg je bila udata od 1945. do 1946. Također, godinama ju je progonio ekscentrični milijunaš Howard Hughes, no Gardner ga je stalno odbijala, iako su cijelog života ostali prijatelji.
Nakon prvih nekoliko filmova, 1946. godine dobila je ulogu u filmu Ubojice, u kojem je debitirao tada još nepoznati Burt Lancaster. Gardner u ovom je filmu odigrala tajnovitu femme fatale tipičnu za noirove toga doba (film je djelomično zasnovan na kratkoj priči Ernesta Hemingwaya, a scenarij je napisao John Huston) i zvijezda je rođena: svi, i publika i kritičari, oduševili su se njenom interpretacijom neodoljive i opasne žene, no Gardner nije htjela ostati samo femme fatale tijekom cijelog ostatka karijere.
Pa ipak, uvijek je tražila – i dobivala – uloge odlučnih i samosvojnih žena. Tako je 1951. snimila veličanstveni mjuzikl Showboat , 1952. Snjegove Kilimandžara, 1953. Mogambo, za koji je dobila i nominaciju za Oskara.
Iskustvo rada sa Johnom Fordom, Gardner je opisala ovako:
"On je najopakiji čovjek na svijetu. Potpuno je zao. Obožavala sam ga!"
Ava Gardner udala se za Franka Sinatru, kojeg će kasnije u svojoj autobiografiji opisati kao ljubav svog života. Sinatra je svoju prethodnu suprugu Nancy napustio zbog Gardner, i to je, zajedno s njihovim zvjezdanim statusom, cijelu romansu dovelo na naslovnice svih novina. Tada još prilično konzervativan Hollywood nije Sinatri lako oprostio što je napustio obitelj zbog jedne fatalne žene, te je prvih nekoliko godina braka Sinatra proveo – u sjeni svoje supruge.
No, 1953. godine, upravo je Gardner iskoristila svoj tada vrlo veliki utjecaj u Hollywoodu kako bi mu priskrbila ulogu u filmu Odavde do vječnosti, s kojom se Sinatra vratio na scenu i osvojio Oskara.
Kad je kasnije opisivala svoj odnos sa Sinatrom, Gardner je rekla:
"U krevetu smo bili sjajni. Problemi bi obično počeli na putu do bidea."
Tijekom ovoga braka, Gardner je dvaput ostala trudna, ali oba je djeteta pobacila. Znatno kasnije, objasnila je tu odluku ovako:
"Nismo bili u stanju brinuti se ni sami za sebe. Kako bismo se brinuli za dijete?"
Godine 1954. snimila je i Bosonogu kontesu, koju mnogi doživljavaju kao dijelom autobiografski film, između ostaloga i zato što je i stvarnom životu voljela hodati bosa, no isto tako i zato što je priča filma – djevojka iz zaselka koja postaje međunarodna zvijezda ali ne pada na svjetlucave mamce koji je okružuju – u velikoj mjeri odražavala i njenu životnu priču.
Pamti je se i iz jednog od prvih holivudskih postapokaliptičnih filmova, On the Beach, snimljenog 1957., iste godine kad se raspao i brak sa Sinatrom. 1964. godine, odigrala je već nešto stariju, ali još uvijek snažnu i sposobnu Maxine Faulk u Noći iguane, pokazujući kako doista zna i glumiti, a ne samo lijepo izgledati.
1968. godine, Gardner se preselila u London, ali je nastavila snimati, iako rjeđe nego prije. Tako je odigrala austrijsku caricu Elisabeth u Mayerlingu, a sedamdesetih godina pojavljivala se i u nekim tada popularnim filmovima katastrofe, od Zemljotresa do Cassandra Crossinga.
No, po vlastitim riječima, snimanje filmova nije bilo nešto što bi joj osobito nedostajalo. Kako je sama rekla, ona je filmove snimala "za plijen, srce, za plijen."
Bez obzira na to, mediji su često njeno povlačenje iz svijeta filma tumačili kao odraz unutarnjih problema, odbijajući prihvatiti da bi netko pri zdravoj pameti mogao jednostavno biti – nezainteresiran za status zvijezde i život u Hollywoodu.
Ava Gardner, 1974.Posljednji film, Regina Roma, snimila je 1982. godine. Četiri godine kasnije, doživjela je dva uzastopna moždana udara, nakon kojih je ostala djelomično paralizirana. Frank Sinatra zamolio ju je da plati let medicinski opremljenim avionom do SAD-a, te organizirao posebni posjet specijalistima, no nisu joj mogli pomoći: Gardner je patila od emfizeme i lupusa, te se vratila u svoj dom u Londonu.
25. siječnja 1990. godine, u dobi od 68 godina, Ava Gardner rekla je svojoj domaćici Carmen "Tako sam umorna", i zauvijek sklopila oči.
