Otac mu je bio učitelj glazbe, pa nije ni čudno što sam kreće u te vode te vrlo rano izražava svoj izvanredni glazbeni dar, a sa samo pet godina napisao je svoje prve skladbe.
Tatjana Kukolić
Pripadnik tzv. „bečke klasike“, uz Haydena i Beethovena, Mozart zauzima vrlo važno u povijesti svjetske glazbe. Rođen 27. siječnja 1756. godine, iznimno nadaren skladatelj, već od malih nogu bio je čudo od djeteta.
Pri krštenju dobio je četiri osobna imena – Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus od kojih je kasnije koristio samo dva – Wolfgang Amadeus (u hrvatskom jeziku Amadeus bi se prevelo Bogoljub).
Otac mu je bio učitelj glazbe, pa nije ni čudno što sam kreće u te vode te vrlo rano izražava svoj izvanredni glazbeni dar, a sa samo pet godina napisao je svoje prve skladbe.
Od djetinjstva po nastupima i koncertima
Kad se pročulo o geniju nisu prestali stizati pozivi za nastupe i koncerte. Mozart je proglašen čudom od djeteta te počinje putovati diljem Europe i priređivati koncerte. Tada ta putovanja nisu bila izrazito udobna, jer se putovalo u kočijama u koje stane najviše osam ljudi, a vuče ih konj – njih četiri do šest. Brzina je bila oko 6km/h, tako da možete zamisliti koliko je trajalo jedno putovanje (primjerice iz Beča u Rim udaljenost je 1165km, a put je trajao 19 dana, i to po 10 sati na dan).
Ipak, ni to nije spriječilo Mozarta i njegovu obitelj da dalje šire svoju glazbu. Prvi javni nastup imao je u gradu Salzburgu, zatim u Munchenu i Beču.
Zanimljivo je kako je njegov otac, Leopold Mozart, imao važnu ulogu u stvaranju „legende o Mozartu“. Dakle, osim što mu je bio desna ruka, potpora i učitelj, on nije nimalo oklijevao slagati o pravoj dobi svojeg sina za vrijeme njegovih prvih nastupa na pozornici – govoreći da je zapravo još mlađi nego što je uistinu bio. Tome svjedoči i činjenica kako je uvijek pridavao posebnu važnost promociji Mozarta (i njegove sestre Nannerl): uvijek je iznajmljivao najbolje koncertne dvorane (ili crkve u malim gradovima), oglašavao koncerte u novinama, pisao anonimne kritike o uspjehu djece.
Recimo, dok su se odmarali u Augsburgu, lokalne novine objavljuju dugačak članak u kojem podrobno izvještavaju o podvizima mladih glazbenika. Tim potezima postaje ne samo njihov zaštitnik, već i menadžer.
Stvaranje prvih djela
Mozart nije imao ni devet godina kada je objavio svoje prve simfonije, prve sonate za čembalo, prva vokalna djela, prve koncerte. Time počinje osvajati čitavu glazbenu Europu: Nizozemsku, Francusku, Švicarsku... Ukupno je tada napisano tridesetak djela.
U razdoblju od 1766.-1770. godine, kada je imao od 10 do 14 godina, napisao je sedamdesetak djela – među njima 15-tak simfonija, brojne sonate za instrumente s tipkama i violinu, klavirske djela, mise. Iz tog razdoblja je i poznata Missa solemnis u c-molu za zbor, gudače, soliste, puhače.
Nakon navršene 15.-te godine pa sve do smrti, skladao je više od petsto djela. Kad to sve zbrojimo, ispada jako velika brojka s obzirom na njegov kratak život. Zanimljivo, zar ne?
Ljubav, ljubav – prema ženi
Godine 1777. zaljubio se u pjevačicu, sopranisticu Aloisiu Weber koju je podučavao glazbi. Njome se htio i oženiti, ali, ona se nakon godinu dana udala za dvorskoga glumca. Nakon nekoliko godina Mozart je oženio njezinu sestru – Constanzu s kojom je imao šest djece.
Međutim, samo dvoje od njih doživjelo je odraslu dob što je uvelike utjecalo na skladateljevo emocionalno stanje i općenito njegov život. Uz to, tijekom cijeloga svoga života imao je velike borbe s osobnim financijama (tko bi rekao s obzirom na uspjehe koje je postizao) – ponekad je puno trošio, imao probleme s poslodavcima i gradskim vlastima.
Mozart umire vrlo mlad, u dobi od samo 35 godina. Nekoliko je teorija o njegovoj smrti, nije moguće utvrditi točan uzrok. Pokopan je u zajedničkom grobu, a supruga Constanza se nakon preudaje posvetila pisanju Mozartove biografije i doživjela njezino prvo izdanje.
Zanimljivosti
- U listopadu 1762. svirao je u dvorcu Schönbrunn za caricu Mariju Tereziju koja mu je kao nagradu darovala svečana odijela koja su pripadala njezinoj djeci.
- Njegovo djelo „Otmica iz seraja“ prvi put je prikazano u bečkom Burgtheatru 16. srpnja 1782. u nazočnosti cara. Na kraju mu se car obraća ovim riječima: „Moj dragi Mozarte, ova je opera prelijepa za naše uši, a ima i previše nota.“ Uvrijeđen, glazbenik je odgovorio svojom uobičajenom drskošću: „Gospodine, nijedna nije višak.“
- Salzburg, nazvan Mozartov grad, u kojem je proveo najveći dio svog života, osim njegovog spomenika, ima i Mozartov trg, rodnu kuću, a i svima vrlo poznatu čokoladu – Mozartove kugle
