Sjećanje na Agatu Kristi: "Svaki ubica je vjerovatno nečiji stari prijatelj"
Na današnji dan 1890. rođena je engleska književnica Agata Kristi. Svi smo čitali, ili makar čuli za Herkula Poaroa i Džejn Marpl, ali ono što je manje poznato je da je ova fantastična žena imala veoma bogat i uzbudljiv život.
Rođena je u Engleskoj 1890. kao treće, najmlađe dijete, a školovala se kod kuće.
Majka je ohrabrivala da piše, pa je Agata, u svojoj 56 godina dugoj karijeri napisala oko 70 kriminalističkih romana i 165 kratkih kriminalističkih priča. Takođe, napisala je više pozorišnih komada od kojih je najpoznatija drama „Mišolovka“ koja je u pozorištu u Londonu odigrana više od 25.000 puta i jedna je od najigranijih drama u istoriji.
Kada je imala 16 godina preselila se u Pariz kako bi studirala pjevanje i klavir. Tamo je provela dvije godine i iako je bila vrlo uspješna u muzici, nije nastavila karijeru u tom pravcu jer je bila veoma stidljiva.
Udala se 1914. godine za pukovnika Arčibalda Kristija koji je bio pilot u Kraljevskom letačkom korpusu. Agata je sa Arčibaldom imala kćerku Rozalindu. Tokom Prvog svjetskog rata radila je kao medicinska sestra. Ovaj poziv je smatrala jedim od najhumanijih na svijetu.
U Drugom svjetskom ratu radila je i u apoteci i tu se upoznala sa djelovanjem lijekova. Kasnije su se veoma često motivi iz ovog posla pojavljivali i u njenim kriminalističkim romanima kao što je na primer trovanje otrovom.
Svoju prvu knjigu „Tajanstveni događaj u Stajlsu“ koju je objavila 1920. godine bazirala je na ubistvu bogate nasljednice. Tada je čitaocima predstavljen jedan od Agatinih omiljenih likova – belgijski detektiv Herkul Poaro. Za svoj prvi roman Agata je godinama tražila izdavača. 1926. godine objavila knjigu „Ubistvo Rodžera Akrojda“. Riječ je o bestseleru koji je kasnije okarakterisan kao klasik žanra i jedan je od omiljenih autorovih romana.
Iste godine Agata Kristi se suočila sa velikim problemima jer joj je te godine umrla majka, a njen muž joj je saopštio da je u vezi sa drugom ženom. Traumatizovana tim otkrićem Agata je nestala da bi je vlasti poslije 11 dana našle u hotelu Herogejt prijavljenu pod imenom ljubavnice njenog muža.
Kasnije su bile razne spekulacije da li je to uradila zbog marketinga ili je zaista doživjela, kako je rekla, amneziju zbog šoka. Kristijeva se oporavila i razvela od Arčibalda 1928. godine.
Dvije godine kasnije udala se za profesora arheologije Maksa Malovana koji je bio 14 godina mlađi od nje. Sa Malovanom Agata je putovala na nekoliko ekspedicija kojih se prisjeća u memoarima pod nazivom „Hajde, reci mi kako živiš“.
Ova putovanja na Bliski istok poslužila su joj kao inspiracija i u njenim drugim romanima. Zanimljivo, kada se Agata udala za Maksa on je radio sa jednim veoma priznatim i poznatim arheologom.
Međutim, supruga od ovog arheologa nikako nije voljela Agatu pa nije dozvoljavala da ona boravi u arheološkom kampu. Tako je Maks morao putovati vozom kako bi vidio svoju suprugu.
Tada je Agata napisala roman „Ubistvo u Mesopotamiji“ koje govori o ubistvu žene arheologa koja je ubijena topuzom. Poslije toga arheološki par se povukao i više ikada nisu sarađivali sa Maksom Malovanom.
Agata je sa Maksom živjela skladno. Imali su mnogo zajedničkih interesovanja. Oboje su u svojim profesijama dobili najviša priznanja zahvaljujući ličnim zaslugama, što je vrlo rijetko za parove, pogotovo u to vrijeme. Nisu imali djece, a fokusirali su se na svoje karijere. Poslije venčanja sa Malovanom objavila je u knjigu „Ubistvo u Vikarijatu“ koja je postala još jedan klasik i čitaocima predstavila gospođicu Džejn Marpl (Jane Marple).
Djela Agate Kristi prodana su u više od dvije milijarde primjeraka. Iako je napisala ljubavne romane kao što su „Nezavršeni portret“ i „Kćerka je kćerka“ pod imenom Meri Vest Makot (Mary West Macott), Agatin uspjeh kao autora detektivskih romana joj je donio titule kao što su „kraljica zločina“ i „kraljica misterije“.
Može se smatrati i kraljicom svih žanrova zato što je ona jedan od najprodavanijih pisaca u istoriji sa preko dvije milijarde prodatih primjeraka njenih djela koja su prodavana širom svijeta.
