Radjard Kipling: Šta vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu
Svako je više ili manje lud po jednom pitanju.
Radjard Kipling engleski književnik rođen u Bombaju 1865., umro u London 1936.
U djetinjstvu je naučio hindu jezik, pohađao je vojnu školu u Devonširu, a 1933. vratio se u Indiju i radio kao novinar. Putovao je u Japan, Ameriku i Južnu Afriku. S jednakim žarom djelovao je u književnom i političkom životu Britanije.
Godine 1907. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova proza donosi izuzetnu sliku indijskog života i svijeta britanskih vojnika, s osobitim smislom za svijet djece i životinja. Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao otelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. Najčitanija i najznačajnija njegova „Knjiga o džungli“ karakteriše izvanredno poznavanje tajanstvene Indije i sveta životinja.
Pročitajte neke od njegovih citata:
* Najgluplja žena može da upravlja pametnim čovjekom, ali upravljati budalom – može samo pametna žena.
* Riječi su, naravno, najmoćniji lijek koji je čovečanstvo koristilo.
* Nijedna laka nada ili laž nas neće dovesti do našeg cilja, nego gvozdena žrtva tijela, volje i duše.
* Svi ljudi poput nas su mi, a svi ostali su oni.
* Svako je više ili manje lud po jednom pitanju.
* Oh, Istok je istok, a Zapad je Zapad, i nikad se dvoje neće sastati.
* Šta vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu.
NN