Radnički pokret je daleko od ugašenog – ako ništa, porast radničkih protesta i mobilizacije zasnovane na klasi od 2008. godine signalizira da se plima mijenja
Članci
Silaskom s autoceste kod Gračaca, putnik namjernik zapravo prelazi iz jedne dimenzije u drugu. Velika i široka džada ovih je dana puna stranih turista koji dolaze ili odlaze, te domaćih sretnika koji su uspjeli skucati nešto novaca za preplanuli odmor na plavom Jadranu. Skretanjem s Dalmatine, usred Like, ulazite u drugi svijet. Ljepota ljetnjeg krajolika neće vas prevariti, jer je količina zapuštenosti života na cesti prema Gračacu tolika da se odmah prepadnete te stvarne Hrvatske, kakvu ne poznaju turističke brošure. Ljudi na cesti, ni oko nje ni za lijek.
Povodom obilježavanja 21. godišnjice vojno-redarstvene operacije 'Oluja' Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) pokrenula je peticiju isprike onima koji su u njoj nevini stradali i onima koji su izgubili svoje najmilije i najvrijednije. Peticija i potpisi bit će dostavljeni predstavnicima udruga žrtava 'Oluje', koji još uvijek čekaju pravdu za zločine.
Marks usred diskusije o mejnstrim ekonomiji u Kapitalu iznosi zapažanje: „svaka bi nauka bila izlišna kad bi se pojavni oblik i suština stvari neposredno podudarali.“ Drugim rečima, stvari uglavnom nisu onakve kakvim se spolja, ili posredstvom našeg neposrednog iskustva čine. To je razlog naše potrebe za teorijom.
U novoj kulturi mogućnosti i modernih tehnoloških dostignuća, ljudi se međusobno razlikuju po stepenu obrazovanja, ekonomskom kretanju, zdravstvenoj zaštiti, političkim i drugim ambicijama, te u načinu života. Jake i stabilne države trude se da dobrom socijalnom politikom ublaže sve razlike među ljudima, ipak, mnoge rafinirane situacije još uvek su daleko od ravnopravnosti... Jedna od tih svakodnevnih razlika jeste i razlika među polovima, ali ne sa biološke strane, koja nam je dobro poznata i koja se smatra i prirodnom i normalnom.
Evropa će se znatno smanjiti otuđivanjem Ujedinjenog Kraljevstva, zemlje koja je bila bez premca po svom junaštvu, a toga se sada valja podsetiti više nego ikad, budući da je spasla Stari kontinent od Hitlera i nacista. I ne samo zato što je Velika Britanija druga evropska industrijska sila, već zato što je ona, unutar Evrope, najenergičnije branila politiku slobodne trgovine i integraciju svih svetskih tržišta
Građanski rat bio je prvo oružano suprotstavljanje dviju glavnih ideologija XX. stoljeća: komunizma i fašizma; a španjolsko je tlo bilo izabrana scena sukoba. Stoga je borba imala važnu internacionalnu ulogu
Na dan našeg kolektivnog rođenja, tamo sada već daleke 1991. godine, dva su čovjeka svojom šutnjom odbila ponuđene torte i naslove i tim činom koji je zgrozio nas tek rođene zauvijek se u obrisanu kolektivnu memoriju upisaše kao izdajnici roda svoga i naroda jednog u krvi rođenog. Jedan je šutio među cvrkutom grdelina u bungalovu supetarskog kampa, drugi je sa starim pasošem zemlje koja je nestala u dimu otišao svojoj porodici u Beograd.
Parapolicijske nasilničke bande koje već mjesecima zlostavljaju neregistrirane izbjeglice na bugarsko-turskoj granici postale su nove zvijezde europske ekstremno desničarske scene. No njihovo prihvaćanje u domaćem i stranom kontekstu govori nešto i o proturječjima koja su omogućila njihov nastanak.
Gradonačelnik Beograda, bugarski veleposednik, i mecena prvog srpskog pingvinarijuma Siniša Mali nakon poslednje akcije Inicijative “Ne da(vi)mo Beograd” obrazložio je svoju rešenost da nastavi da obavlja funkciju gradonačelnika sledećim rečima: “Verujem da većina građana podržava politiku investicija, novih radnih mesta, i smanjenja deficita.”
25. jula, prije 96 godina, rođena je Rosalind Franklin. Iako bi se na našim prostorima kao razlog nepoznavanja njenog imena mogla navesti niska stopa interesa za naučnike i naučnice, istina je da i na globalnom nivou njeno djelovanje nije poznato koliko bi trebalo biti, a njeni rezultati bijahu ukradeni i nepriznati za života
Нaкoн зaтвaрaњa бeoгрaдскoгa Koлeктивнoг цeнтрa, дoскoрaшњи сe кoрисници, углaвнoм избjeгли и рaсeљeни 90-их, мoрajу сaми снaћи. Нeки су oчajнe увjeтe у бaрaкaмa пристaли зaмиjeнити стaнoвимa зa кoje сaми трeбajу снoсити рeжиjскe трoшкoвe, нeки су прихвaтили другa пoнуђeнa рjeшeњa, нo прeд свимa je и дaљe тeгoбнa будућнoст