Zelenski (l) i Jens Stoltenberg/ Foto: Mindaugas Kulbis/AP Photo/picture alliance
Na kraju je Zelenski ipak bio zadovoljan. Ukrajinski predsjednik je zahvalio NATO na podršci. Dobio je nova obećanja, ali ne i članstvo u Alijansi.
Piše: Bernd Rigert
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je uz prijateljske riječi otvorio prvu sjednicu savjeta NATO-Ukrajina koja je održana u litvanskom Viljnusu. „Zaista sam počastvovan što mogu da te pozdravim ovdje među nama, moj dragi prijatelju Volodimire Zelenski! Dobrodošao“, cvrkutao je Stoltenberg.
Predsjednik Ukrajine se smješkao – konačno jedna platforma na kojoj s članicama NATO učestvuje na ravnoj nozi. To je bio i simbol povratka harmonije između Kijeva i NATO-a koji snabdijeva napadnutu Ukrajinu oružjem i vojnom opremom.
I to iako nije ispunjena želja Zelenskog da dobije datum za pristupanje svoje zemlje vojnom bloku. NATO, koji će uskoro zvanično brojati 32 zemlje, riješio je da tek poslije rata razmotri eventualni prijem Ukrajine. Ako to uopšte budu prihvatile sve članice.
Takvu poruku je Zelenski oštro kritikovao u utorak, tokom govora pred raspamećenim pristalicama u Viljnusu. Rekao je da vojnici, majke i djeca u Ukrajini zaslužuju izvjesnost da će ih NATO primiti i štititi.
„Ukrajina će načiniti NATO jačim“, rekao je tada Zelenski pod salvama aplauza, tvrdeći da se njegova armija bori za zapadne vrijednosti i sprečava stupanje ruskog agresora na teritoriju NATO.
G7 plaća oružje i municiju
No, nakon niza bilateralnih razgovora u srijedu (12. jul) kao da je razočarani predsjednik opet malo smekšan. Obećano mu je više municije, više cijevi, više obuke za vojnike.
Grupa 7 razvijenih industrijskih zemalja – SAD, Kanada, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka – na marginama sastanka u Viljnusu odlučila je da trajno preuzme troškove naoružavanja Ukrajine. Takva odluka nazvana je „bezbjednosnom garancijom".
„Možemo reći da su rezultati samita dobri, ali bili bi optimalni da smo dobili poziv za članstvo“, rekao je Zelenski na kraju. Obezbjeđene finansije za naoružavanje Ukrajine on je nazvao „važnom pobjedom“ ukrajinske delegacije i zahvalio je zapadnim partnerima.
Međutim, „bezbjednosne garancije“ kakve je utanačila G7 nisu klasične, u vidu slanja trupa. Radi se o garanciji da će biti dovoljno ratne pomoći za Ukrajinu u materijalu i novcu, pojasnila je njemačka šefica spoljnih dela Analena Berbok.
„Do sada smo odlučivali dan za dan. Sada to smjenjuju bezbjednosne garancije. One su jasno definisane kao akutna, srednjoročna i dugoročna pomoć“, rekla je Berbok na pitanje DW i dodala: „Tako se Ukrajina može pouzdati da ćemo podržavati njeno pravo na samoodbranu, dok god joj budemo potrebni.“
NATO ipak našao kompromis
Stoltenberg se pak u Viljnusu trudio da održi jedinstvo kako bi NATO pred ruskim protivnikom djelovao zbijenih redova. Ali, bilo je zemalja – poput baltičkih, Velike Britanije ili Francuske – koje su bile spremne da konkretnije razgovaraju o prijemu Ukrajine u članstvo NATO.
Kočile su Njemačka i, pre svih, dominantna sila alijanse, SAD. Za predsjednika Džoa Bajdena ne dolazi u obzir da Ukrajina usred rata postane članica, jer bi to značilo obavezu cijelog NATO da pošalje vojnike u Ukrajinu.
„Ukrajina ne može sada postati članica jer bi obaveza da joj se pritekne u pomoć direktno uvela NATO u rat", rekao je za DW Kristof Hojzgen, nekada savjetnik bivše kancelarke Angele Merkel, a danas šef Minhenske konferencije o bezbjednosti.
Litvanska politikološkinja Margarita Seselgite ocijenila je za DW da je ovim kompromisom – više pomoći, ali ne članstvo – NATO opet održao jedinstvo. „Putin je vjerovao da Zapad neće ostati zbijenih redova“, kaže ona i dodaje da se ruski predsjednik u tome prevario.
Ipak, Seselgite misli da sa članstvom Ukrajine ne treba oklijevati jer se tako Putinu daje dodatni motiv da oduži rat, kako bi spriječio buduće članstvo Kijeva u alijansi.
Na kraju kao da je poslednji pečat samitu dao diplomatski kunst Jensa Stoltenberga koji je srdačno zagrlio Zelenskog i divio se hrabrosti ukrajinskog naroda.
„Nije sada važno da se svađamo o nekakvim tekstovima i papirima, već je najhitnije da Ukrajina dobije oružje i municiju kako bi mogla da opstane. Jer, ako Ukrajina propadne, onda ionako nema šta da pričamo o članstvu u NATO“, rekao je Stoltenberg.
Izvor: DW
