Od bicikla do interneta, donosimo nekoliko inovacija koje uzimamo zdravo za gotovo a utjecale su na živote djevojčica, djevojaka i žena širom svijeta.
BICIKL
Simbol “slobodne, nesputane ženstvenosti“, kako ga je ocijenila američka aktivistica za ženska prava Susan B. Anthony koja je tvrdila da je “uradio više za emancipaciju žena nego bilo šta drugo na svijetu”. Bicikl je ženama omogućio slobodu kretanja, doveo u pitanje stereotipe o fizičkoj snazi žena i utjecao na promjenu pravila oblačenja.
Koincidirajući sa prvim valom feminizma, izum modernog bicikla, kakvog danas poznajemo, nastao je kao alternativa nepraktičnom dvotočkašu takozvanom “peniju” koji se sastojao od velikog prednjeg kotača i mnogo manjeg stražnjeg; bio je nepraktičan za vožnju a dovodio je do ozbiljnih padova i povreda vozača.
Iako nije izumljen imajući na umu žene, bicikl je upravo ženama značio neovisnost: u nekim dijelovima svijeta u to vrijeme, omogućio je ženama da se slobodno kreću bez oslanjanja na pratitelje, kočije ili konje. Naravno, to nije prošlo bez reakcije: žene su bile upozorene da je vožnja bicikla "nemoralna", a liječnici su išli tako daleko da su upozoravali na zastrašujuće medicinsko stanje koje se nazvali “biciklističko lice” što je predstavljalo poseban rizik za ženski izgled i ten.
Mitovi su kružili, bicikl je postajao sve popularniji, a žene se tražile odjeću i rublje prikladnije za vožnju bicikla te pomjerale granice dovodeći u pitanje uvriježena shvatanja. Latvijska imigrantica u Sjedinjenim Državama Annie Londonderry postala je prva žena koja je obišla svijet biciklom, od 1894. do 1895. godine. Jedne njujorške novine prozvale su njezin pothvat “najznačajnijim putovanjem koje je jedna žena ikad napravila“.
HIGIJENSKI ULOŠCI
Zamislite da umjesto higijenskih uložaka, tokom menstruacije, morate koristiti vunu, mahovinu, kožu životinja, stare krpe ili novine.
Ako ovo zvuči bizarno, a trebalo bi da zvuči, ništa manje bizarni nisu mitovi koje i danas možemo čuti – da su žene tokom ciklusa nečiste, da tada trebaju izbjegavati kupanje i pranje kose kao i bilo kakvu fizičku aktivnost. A opet tek je stotinjak godina prošlo kako su francuske medicinske sestre osmislile prve higijenske uloške za jednokratnu upotrebu. I to ne kako bi ih koristile žene tokom ciklusa već za muškarce-vojnike koji su krvarili usljed ranjavanja.
Do kraja 19. stoljeća u prodaji su se našli prvi komercijalni higijenski ulošci ali je trebalo nekoliko decenija kako bi postali praktičniji za upotrebu i kupovinu (pod uslovom da su ih žene uopšte mogu priuštiti).
Ovaj važan izum unaprijedio je higijenu i zdravlje djevojčica, djevojaka i žena, omogućio da manje odsustvuju sa nastave i sa posla tokom ciklusa te olakšao brojne druge aktivnosti tokom “onih dana u mjesecu”.
Međutim, higijenski ulošci i dalje su nedostupni milionima žena koje žive u siromaštvu, dok u velikom broju zemalja ova vrsta artikala spade u luksuzne proizvode na koje se plaća dodatni porez.
Osim toga, menstruacija je i dalje tabu, kao što i kupovina uložaka redovito dovodi do pitanja postavljenog gotovo zavjereničkim tonom – “Da vam ih stavim u neprozirnu kesu?”
HLAČE
Od ružičastih šešira do odijela, ženska odjeća oduvijek propituje stereotipe. Ponekad je jednostavno rezultat praktičnosti – umjesto da vozite bicikl u viktorijanskoj haljini teškoj desetak kilograma, hlače su bolji izbor, a njihova evolucija pokazuje kako su moda, feminizam i seksizam nerazdvojivo povezani.
Francuska heroina Ivana Orleanska spaljena je na lomači zbog hereze, a njezin najveći grijeh je bilo oblačenje u mušku odjeću.
Nekoliko stoljeća kasnije, žene su hapšene zbog nošenja hlača ali kako realne potrebe diktiraju modu, tako moda pomjera granice: tokom oba svjetska rata, žene su preuzele brojne tradicionalno muške poslove te su počele i nosile hlače.
A poslovni svijet se promijenio za milione žena kada je Coco Chanel uzdrmala modnu scenu ženskim odijelom – dvodijelnim kostimom koje i danas predstavlja snažan simbol. Ipak za milione žena koje rade u fabrikama i na poljima, ležernija muška odjeća manje je stvar modnog izričaja a više praktičnosti.
INTERNET
Slično izumu štampača, radija, televizije ili telefona, internet je značio novu revoluciju u životima žena. Ne samo u vidu web stranica, društvenih mreža i e-maila, otvorio je i nove mogućnosti za učenje, umrežavanje, pronalaženje poslova, aktivizam, podizanje svijesti i angažman žena za svoja prava.
Zahvaljujući internetu, pokreti poput #MeToo, #NiUnaMenos ili #TimesUp, bacili su novo svjetlo na rodnu neravnopravnost i rodno usmjereno nasilje, a kao nikad do tada izvršen je pritisak na zvaničnike kako bi se situacija promijenila.
Kao i svaka tehnologija, i internet ima mračnu stranu, zgodno je mjesto za širenje mizoginije, govora mržnje, za uhođenje, uznemiravanje, kao i trgovinu ljudima.
I dalje 49% svjetske populacije nema pristup internetu, a digitalni jaz najsiromašnije i najranjivije ostavlja u mraku i bez adekvatnog obrazovanja i vještina potrebnih za preživljavanje u današnjem društvu ekonomskog napretka potpomognutog tehnologijama. Ovaj jaz tek će postati kritičan u godinama koje dolaze.
HIPPO ROLLER
Pristup pitkoj vodi je esencijalan a opet danas se više od dvije milijarde ljudi – oko 30% svjetske populacije – suočava sa nedostatkom tekuće vode u svojim domovima.
Nažalost, milioni djevojčica, djevojaka i žena, posebno u ruralnim sredinama, snose posljednice ovakve situacije. Najčešće su upravo one izložene dugim ponekad i rizičnim putovanjima kako bi osigurale pitku vodu, odvajajući dragocjeno vrijeme koje bi mogle provesti u učenju, igri, odmoru ili radeći poslove koje će donijeti prihod njihovim kućanstvima.
Kako bi olakšali dopremu vode posebno u krajevima u kojima je potrebno savladati velike udaljenosti, dvojica Južnoafrikanaca su u ranim devedesetim izumila Aqua Roller, danas poznatiji kao Hippo Roller – prijenosni spremnik u obliku valjka, pet puta veće zapremine od uobičajenih kanistera za vodu. Izum je do danas promijenio živote ljudi u više od 20 zemalja svijeta, pa iako nije trajno rješenje za nedostatak vode, važan je za unapređenje životnih uvjeta žena i djevojaka u ruralnim sredinama.
