Migranti u BiH - privremeno utočište

Foto: Ilustracija, Srđan Ilić/PIXSELL

Migrantska kriza odavno je prestala biti „kriza“ i pretvorila se u najveće migracije stanovništva modernog doba. Pojedine države Evropske unije izričito odbijaju prijem migranata, neke su odbile obavezne kvote koje je EU odredila. Problem evidentno postoji, žice na granicama nisu rješenje, a niko se ozbiljno ne bavi uzrocima.

Autor: Impuls

Bilo je samo pitanje dana kada će se Bosna i Hercegovina naći na „putu migracija“. Prije nešto više od 20 godina našu zemlju je zbog rata napustilo oko milion i 500 hiljada ljudi. Danas u BiH živi više od 7000 raseljenih lica u kolektivnom smještaju. Ali tu se pomjeranja stanovništva unutar i izvan BiH ne završavaju.

Prethodnih godina iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo su odlazili uglavnom nezaposleni građani, u posljednje vrijeme sve je više ljudi koji, iako ovdje imaju posao, napuštaju BiH.

Razlozi za odlazak su niske plate, nemogućnost rješavanja stambenog kredita, rad na crno...

Statistike iseljavanja iz BiH iz prošle godine su poražavajuće. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, od 2013. do oktobra 2017. godine, BiH je napustila ukupno 151 hiljada i 101 osoba.

Može se reći da je to preko 150 hiljada migranta iz Bosne i Hercegovine koji su otišli u zemlje EU.

S druge strane, vlasti u BiH paniče i ne znaju gdje da smjeste 7719 registrovanih migranata i iz Afrike. Iz Afrike u Evropu ljudi dolaze iz više razloga, a jedan od njih je i razlog zbog kojeg ljudi iz BiH odlaze u zemlje EU, siromaštvo i želja za boljim životom.

Na jučerašnjoj sjednici Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku o smještajnim kapacitetima za migrante. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Mirko Šarović je rekao da je protiv toga da Savjet ministara na sebe preuzima preveliki teret oko migranata.

"Savjet ministara ne treba da se bavi pronalaskom objekata za smještaj ilegalnih migranata, kupovanjem šatora, saradnjom s međunarodnim organizacijama koje se bave tim pitanjem, a koje jedva čekaju da migrante smjeste u BiH. Pažnja, energija, logistika i novac treba da se usmjere na to da se migranti spriječe da ilegalno ulaze u BiH", konstatovao je Šarović.

Od Bosne i Hercegovine se ne očekuje ni kupovina šatora ni druga novčana ulaganja za pomoć migrantima. Donacije u novcu svakako dolaze iz EU fondova.

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark rekao je da je EU već obezbijedila dosta pomoći: milion i po evra za UNHCR i IOM, a spremno je i dodatnih šest miliona evra iz IPA fondova. Prema njegovim riječima, hotel Sedra kod Cazina biće danas ponovo otvoren, i to uz pomoć EU fondova, da zbrine migrantske porodice s djecom.
Ono oko čega su se ministri dogovorili jeste zaštita granice BiH i sprečavanje ilegalnih ulazaka u BiH.

Situacija sa migrantima u BiH pokazala je nehumanost ljudi koji su ne tako davno bili izbjeglice i migranti. Tako su gradske vlasti Bihaća najavaljivale i protest u Sarajevu zbog migranata u tom gradu. Neki su otišli i u paranoju pa su davali daleko bizarnije izjave. Brane Pećanac, predsjednik Saveza srpskih zavičajnih udruženja "Zavičaj", izjavio je da bi smještaj migranata u srpskim selima u Federaciji BiH mogao da ugrozi ostanak Srba na tim prostorima, što se ne smije dozvoliti. Pećanac ističe da je veliki priliv migranata iz afroazijskih zemalja u BiH i plan za njihov smještaj na područja u FBiH gdje žive Srbi, dobro smišljen i projektovan.

Jasno je da migranti ne žele da ostanu u Bosni i Hercegovini, žele da odu gdje su otišli i bosanskohercegovački migranti, u zemlje EU.

Jelena Jevđenić