“Jedan od prioriteta Grada Istočno Sarajevo mora da bude zaštita životne sredine i očuvanje prirodnih resursa, u saradnji sa nadležnim institucijama na višim nivoima, kao i gradskim opštinama”, navedeno je u Rezoluciji o pravcima daljeg razvoja Grada Istočno Sarajevo.

Foto: Ricky Kharawala/Unsplash

Savremena medicinska nauka sve je otvorenija za saznanja i iskustva tradicionalne medicine. U našoj ne tako davnoj istoriji bilo je sjajnih primjera kako tom vrelu narodnog znanja pristupiti sistematično i naučno utemeljeno – još 1948. godine osnovan je Institut za proučavanje ljekovitog bilja sa sjedištem u Beogradu. Danas međutim, iako travari i dalje uživaju izvjestan ugled u narodu, naročito seoskim zajednicama, tradicija blijedi i zaboravlja se, a njeno mjesto zauzimaju kojekakvi čudotvorni recepti koji se munjevitom brzinom šire društvenim mrežama, bez ikakvog uporišta u iskustvu i istraživanjima. U situaciji ubrzanog i sistemskog urušavanja javnog zdravstva, kao i nebrige za baštinu narodne medicine, ostavljeni smo na milost i nemilost pogubne kombinacije profiterske farmaceutske industrije i nadriljekarstva. @RiD

Foto: Lidija Čulo

Pregazili smo našu riječ, iz kukavičluka. Narod to osjeća, i mi smo odbacili njegovu čast. Svrstali smo se uz lupeže. Postali smo lešinari. Nacija đubreta. Nisam te spriječio. Ja sam krivac”, napisao je u noći s 2. na 3. travnja 1941. godine u svom oproštajnom pismu mađarski premijer Pal Teleki. Potom je u ruke uzeo pištolj i izvršio samoubojstvo.

Bivši radnik Željezare mora napustiti stan u kojem je više od 20 godina, a za koji je prethodno dao svoju garsonjeru. Sličnu sudbinu dijeli još mnogo. Brutalnost privatizacije ne zna za muke ljudi.

Foto: Pokret za restituciju Trebinje

Grupa građana “Pokret za restituciju” iz Trebinja podnijela je niz tužbi i krivičnih prijava nadležnim institucijama kojim traže da im se vrati oduzeto poljoprivredno zemljište za koje tvrde da je nezakonito pretvoreno u građevinsko i rasprodato privatnim investitorima.

Foto: Arhiva/SHL

„Nama ubice hodaju gradom. Čovjeka koji mi je ubio majku i oca ja svaki dan vidim na ulici. Rad policije i tužilaštva je sramotan i kriminalan jer ne znam šta oni očekuju. Jel’ da se ja osvetim, odem u zatvor i ostavim ženu i četvero djece. Dao sam im i previše informacija i previše vremena ali izgleda da svi u Mostaru čekaju da se nerješena ubistva jednostavno zaborave.“

Navaljni na maršu u znak sećanja na ubijenog opozicionog političara Borisa Njemcova u Moskvi, 29. februara 2020. Foto: Michał Siergiejevicz /Wikipedia

Smrt (ubistvo) ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog je samo posljednje i možda do sada najbitnije ime na kremaljskoj listi za egzekuciju. Broj ubijenih, protjeranih i zatvorenih novinara i protivnika režima se eksponencijalno povećao početkom invazije na Ukrajinu. Sumnjive smrti u Rusiji, naravno, nisu počele s vladavinom Vladimira Putina, one se javljaju već u Jeljcinovoj eri.

Foto: Espen Moe (CC)

Pre pola veka Njujork tajms i Vašington post su objavili poverljiva Pentagonska dokumenta. Uzbunjivač Danijel Elsberg, kome je pretilo 115 godina zatvora, tada je oslobođen. Džulijanu Asanžu takođe preti kazna duža od jednog veka. On je poverljive depeše američke vlade objavio istovremeno sa Njujork tajmsom, Gardijanom i Špigelom, ali advokati SAD tvrde da on nije novinar. Isto radi i Rusija kada se obračunava sa "stranim agentima", ili Srbija kada advokati optuženih za paljenje kuće Milana Jovanovića kažu kako on nije novinar

Foto: aramco.com

Dvije globalne kompanije osnovale zajedničku firmu u BiH, ali s kojim ciljem? Ni iz Baosteela (Kina) kao ni iz Aramca (Saudijska Arabija) nisu željeli komentirati transakciju. Istovremeno i Vijeće ministara, kao i Dodik i Višković, donijeli odluke o približavanju Saudijcima.

Foto: Adi Kebo/zurnal.info

U prijavi se navodi da je načelnik Općine Kiseljak “uspostavio ortačke veze” sa firmama Bar-Floor i Ceste Company, te na taj način omogućio sticanje novčanih sredstava poput one da se prilikom obavljanja radova na području općine Kiseljak vrši i nelegalna eksploatacija riječnog pijeska i šljunka koja se odvozi iz Zone sporta i rekreacije (projekat Općine Kiseljak) na druge lokacije.

Foto:Adi Kebo/zurnal.info

Dva mjeseca nakon što je Vlada FBiH donijela odluku da im za promjenu namjene državnog šumskog tla nije potrebna saglasnost države BiH, javnosti su vidljive katastrofalne posljedice ove odluke. Šteta je neprocjenjiva a korist jedino imaju privatne strane kompanije. U Varešu privatna kompanija posjekla je 3.000 kvadrata državne šume. Nedugo zatim u Tešnju privatna kompanija posjekla je 18 hektara državne šume.