AFRIKA: Ljekovito bilje za zdravlje djece
Foto: Ricky Kharawala/Unsplash
Savremena medicinska nauka sve je otvorenija za saznanja i iskustva tradicionalne medicine. U našoj ne tako davnoj istoriji bilo je sjajnih primjera kako tom vrelu narodnog znanja pristupiti sistematično i naučno utemeljeno – još 1948. godine osnovan je Institut za proučavanje ljekovitog bilja sa sjedištem u Beogradu. Danas međutim, iako travari i dalje uživaju izvjestan ugled u narodu, naročito seoskim zajednicama, tradicija blijedi i zaboravlja se, a njeno mjesto zauzimaju kojekakvi čudotvorni recepti koji se munjevitom brzinom šire društvenim mrežama, bez ikakvog uporišta u iskustvu i istraživanjima. U situaciji ubrzanog i sistemskog urušavanja javnog zdravstva, kao i nebrige za baštinu narodne medicine, ostavljeni smo na milost i nemilost pogubne kombinacije profiterske farmaceutske industrije i nadriljekarstva. @RiD
S engleskog prevela: M. Evtov
U Južnoj Africi je 2021. godine na svaku 1.000 djece mlađe od pet godina umrlo skoro 33.
Ova stopa smrtnosti kod djece mlađe od pet godina daleko je veća nego u sličnim zemljama srednjeg dohotka kao što su Brazil (14,4 na 1.000 rođenih), Kuba (5 na 1.000), Indija (30.6), Indonezija (22,2) i Egipat (19,0).
Stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina u Južnoj Africi zaostaje i za UN-ovim Ciljem održivog razvoja po kojem se ove brojke širom svijeta do 2030. godine nastoje smanjiti na 25 smrtnih slučajeva na 1.000.
U Južnoj Africi je 1994. godine stopa smrtnosti djece ispod pet godina iznosila 60,4 na 1.000. znatan napredak je ostvaren kad je vlada uvela prošireni program imunizacije.
Nejednakosti, međutim, i dalje postoje. Nedovoljno finansirani javni zdravstveni sektor proširen je na samo 71% stanovništva.
Zdravlje mnogih ljudi diljem svijeta, naročito u ruralnim područjima, zavisi od ljekovitog bilja. U augustu 2023. godine Svjetska zdravstvena organizacija je u Indiji održala prvi globalni samit o tradicionalnoj medicini.
Kao istraživači zainteresovani za domorodačka znanja, istraživali smo upotrebu ljekovitih biljaka protiv bolesti među djecom u Sjeverozapadnoj pokrajini Južne Afrike.
U ovoj pokrajini 49,2% ukupnog broja stanovnika živi ispod granice siromaštva i nema pristup odgovarajućem stanovanju, vodi i sanitarijama, što utiče na zdravlje djece.
Iako se ruralno stanovništvo u velikoj mjeri oslanja na tradicionalnu medicinu, uloga ljekovitog bilja u liječenju dječjih bolesti i dalje je nedovoljno istražena i nema sistematizovanu dokumentaciju.
Naša studija je dovela do prvog sveobuhvatnog popisa ljekovitog bilja i domorodačkih znanja o zdravstvenoj zaštiti djece na ovom području.
Evidentirana je ukupno 61 biljka iz 34 porodice koje se koriste za liječenje sedam kategorija bolesti. Po učesnicima u istraživanju, najčešći zdravstveni problemi djece su kožne i gastrointestinalne bolesti.
Sažimanje lokalne mudrosti
Dokazi pokazuju da u podsaharskoj Africi tradicionalna medicina i dalje igraju važnu ulogu u liječenju dječjih bolesti.
Južna Afrika je obdarena velikim bogatstvom flore i često hvaljena kao žarište bioraznolikosti. Tradicionalna medicina za liječenje raznih zdravstvenih problema koristi hiljade biljaka.
U Sjeverozapadnoj pokrajini smo intervjuisali 101 učesnika, uključujući tradicionalne iscjelitelje, konkretno one koji liječe bolesti među djecom, te prodavače ljekovitog bilja koji djeluju u odabranim područjima istraživanja.
Spolna distribucija među učesnicima bila je 78% žena i 21% muškaraca, što pokazuje važnost žena kao aktivnih čuvarica domorodačkih znanja o zdravstvenim potrebama u djetinjstvu.
Od ukupnog broja učesnika, 63% je završilo srednju školu, 21,8% nema formalnog obrazovanja, a 5% ih je pohađalo osnovnu školu. U selima živi 79% učesnika, a u urbanim sredinama 15,8% učesnika.
Učesnici su upitani koje biljke koriste za liječenje djece. Od 61 identificirane biljke, 89% ih je prvi put zabilježeno kao lijek koji tradicionalni iscjelitelji koriste za bolesti karakteristične za djecu.
Najpopularnije ljekovite biljke su iglica (Geranium incanum), žuta puzavica (Commelina africana) i korijen slonova (Elephantorrhiza elephantina).
Iglica se koristi u tretmanima raznih zdravstvenih problema, na primjer s pupčanom vrpcom, te za grčenje mišića, ospice, gubitak težine i gubitak apetita.
Obična žuta puzavica koristi se kao lijek za kožna oboljenja, dok se korijen slonova koristi za liječenje gastrointestinalnih i kožnih bolesti.
Za tretman se najčešće koriste korijenje i rizomi (40%), potom lišće (23%) i cijele biljke (20%).
Glavne metode pripreme su kuhanje i omekšavanje biljaka u tekućini. Biljni lijekovi uglavnom se primjenjuju oralno (60%) i nanose na kožu (39%).
Ova studija je potvrdila i sličnosti s prethodno zabilježenim domorodačkim praksama, tehnikama i biljnim tvarima koje se za specifične probleme koriste u pokrajinama KwaZulu-Natal i Eastern Cape.
Daljnji koraci
Vlade afričkih zemalja poput Kameruna i Južne Afrike pružaju sve veću podršku promociji tradicionalne medicine u okviru primarne zdravstvene zaštite.
Preporučujemo da:
1. vlada pruži institucionalnu i finansijsku podršku za utvrđivanje uloge biljne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ljekovito bilje treba u saradnji s tradicionalnim iscjeliteljima dokumentovati, te uspostaviti laboratorije da se te biljke ispitaju, utvrdi njihova efikasnost i odrede odgovarajuće doze.
2. da se ustanove botaničke bašte – radi osiguranja održivosti biljaka i njihove kontinuirane uloga u pružanju prijeko potrebne medicinske njege. U Sjeverozapadnoj pokrajini je 40% ekosistema pod velikim stresom: ugroženo je 11 od 61 vrsta raslinja i 14 od 18 vrsta rijeka. Ljekovite biljke uglavnom se beru u divljini, pa je moguće da bi se mnoge s izumiranjem mogle suočiti i zbog nekontrolisanog branja.
1. vlada pruži institucionalnu i finansijsku podršku za utvrđivanje uloge biljne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ljekovito bilje treba u saradnji s tradicionalnim iscjeliteljima dokumentovati, te uspostaviti laboratorije da se te biljke ispitaju, utvrdi njihova efikasnost i odrede odgovarajuće doze.
2. da se ustanove botaničke bašte – radi osiguranja održivosti biljaka i njihove kontinuirane uloga u pružanju prijeko potrebne medicinske njege. U Sjeverozapadnoj pokrajini je 40% ekosistema pod velikim stresom: ugroženo je 11 od 61 vrsta raslinja i 14 od 18 vrsta rijeka. Ljekovite biljke uglavnom se beru u divljini, pa je moguće da bi se mnoge s izumiranjem mogle suočiti i zbog nekontrolisanog branja.
IZVOR: Conversation
