Foto: Ivan Aleksić/Unsplash

Analiza satelitskih podataka pokazuje da se 98 odsto ljudi u Evropi suočava sa zagađenjem vazduha koje je iznad granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Evropska unija zato predlaže nova pravila.

Neretva, Uloški buk, Foto: Amel Emrić

Neretva, dužine toka oko 225 kilometara i neprocjenjive biološke vrijednosti, živi vjerovatno najteži period u istoriji, piše Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Foto: Impuls

Divlje vrste i ekosistemi su u modernom dobu, obeleženom klimatskim promenama, izloženi brojnim rizicima. Novi globalni fond za biodiverzitet uliva nadu da situacija može da se poboljša.

Foto: A. Hartl/blickwinkel/picture alliance

Foto: Ilustracija

Tim kineskih istraživača predviđa da bi se sušna područja u svijetu mogla proširiti za 4,1 do 10,6 posto do 2100. godine.

Foto: Mylon Ollila/Unsplash

Slonovi su najveće kopnene životinje, koje naseljavaju Afriku i Aziju. Džinovski biljojedi pojedu dnevno oko 150 kilograma lišća i zelenog rastinja i, zanimljivo, duže žive u divljini nego u zatočeništvu.

Klimatske promjene su jedan od najvećih globalnih izazova sa kojima se suočavaju ljudi, ali i mnoge biljne i životinjske vrste. Posebno osetljivi na promjene temperature i obilne padavine su insekti.

„Rijeke teku vjekovima, a ljudske sudbine se odigravaju na obalama. Odigravaju se da bi sutra bile zaboravljene, a rijeke će teći dalje“ zapisao je češko-francuski književnik Milan Kundera u svom romanu „Nepodnošljiva lakoća postojanja“. Možda je to i najbolji opis koji možemo dati kada je u pitanju borba za rijeke i očuvanje prirodnih ljepota koje pojedinci svjesno idu da ugroze izgradnjom mini hidroelektrana. Borimo se svaki dan, korak po korak, strpljivo dobivamo jednu po jednu bitku, a jedna od njih je i bitka za rijeku Neretvicu.

Poslije skoro pola vijeka, na nebu iznad Stare planine ponovo je registrovan crni lešinar, nekada gospodar neba na ovim prostorima sa rasponom krila od skoro tri metra. 

Od pet praćenih kolonija u području Belinghauzenovog mora na zapadu Antarktike, sve osim jedne doživjele su "katastrofalan" gubitak mladunčadi od 100 posto.