Populacije divljih životinja opale su u prosjeku 69% za manje od jednog ljudskog vijeka
Promatrane populacije divljih vrsta – sisavci, vodozemci, reptili i ribe – u prosjeku su manje za 69% od 1970. godine, ističe se u najnovijem WWF-ovom Izvještaju o stanju planete (Living Planet Report).
Izvještaj naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, firme i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti.
Do sada najveća baza podataka, koja obuhvaća gotovo 32 000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na planeti, koji je u okviru Izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London, ZSL), pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kičmenjaka u tropskim krajevima.
Izvještaj pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od ovih uzroka uticali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66% tokom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55% u Aziji i Pacifiku.
WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda, jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu. Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94%.
Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83%, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.
Osvrćući se na ove nalaze, Marko Lambertini, generalni direktor WWF Internationala, kaže: “Suočeni smo s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem – klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ovaj Izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu odgovor mora biti promjena sistema.“
Svjetski čelnici koji će se u decembru ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP15) imaće jedinstvenu priliku ispraviti krivulju u korist ljudi i planete. WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariškom dogovoru kojim se obvezuju da će zaustaviti gubitak bioraznolikosti i do 2030. godine osigurati svijet okrenut očuvanju prirode.
„Na konferenciji o bioraznolikosti COP15 čelnici će imati priliku obnoviti naš narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti koji pozitivno utječe na prirodu. U uslovima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju“, ističe Lambertini.
„Prema najnovijim podacima za Evropu, iako populacije ptica i sisavaca bilježe pozitivne trendove, vodozemci, reptili i populacije slatkovodnih riba su u opadanju uglavnom zbog izgradnje, dobrim dijelom nepotrebne, hidro-energetske infrastrukture“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
„Globalno smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83% ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. I naše velike zvijeri- vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je gotovo posve izlovljeno, a iako su znanstvenici predviđali da će 2048. biti više plastike nego ribe u morima, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će stići puno ranije“, objašnjava Kalauz.
„Odgovornost je na svima nama da nešto poduzmemo i da se mijenjamo ukoliko želimo da i generacije iza nas žive na zdravom planetu. Ovu krizu s kojom se planet suočava moguće je ublažiti jedino promjenom paradigme razvoja i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora. Moramo mijenjati način kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, kako stanujemo, koji prijevoz biramo, kako se hranimo, te kako i na koji način upravljamo prirodnim resursima koji su ograničeni. To su ozbiljni izazovi ne samo za zemlje u našoj regiji, već i na svjetskoj razini, ali bez kolektivne svijesti da je odgovornost za djelovanje na svima nama teško možemo očekivati promjene“, zaključuje Kalauz.
WWF
