Odgađanje zakona EU-a protiv krčenja šuma nije opcija
Foto: roya ann miller/Unsplash
Novi zakon EU-a o krčenju šuma smatran je pomakom u globalnoj borbi protiv gubitka šuma, ali izaziva oštru raspravu među vladama i proizvođačima
Piše: Nicole Polsterer
U početku je Uredba EU-a o krčenju šuma (EUDR) pozdravljena kao promjena u borbi protiv ilegalne sječe šuma.
Bio je to prvi zakon takve vrste u svijetu – a kada je stupio na snagu u junu 2023., imao je premoćan demokratski mandat od država članica EU-a i Evropskog parlamenta.
Zakon je ukazao na njihovu odlučnost da okončaju saučesništvo EU u globalnom uništavanju šuma tako što će omogućiti pristup tržištu EU samo kompanijama koje mogu dokazati da njihovi proizvodi napravljeni od stoke, drveta, kakaoa, soje, palminog ulja, kafe i gume bez krčenja šuma.
Poljoprivredna proizvodnja je najveći pokretač krčenja šuma na planeti, a uticaj ovih specifičnih proizvoda na šume i prava ljudi bio je katastrofalan.
Ali kako se bliži dan implementacije EUDR – 30. decembar 2024. – pozitivnost je zamenjena gomilom negativnih priča.
Više kokaina, manje pelena?
U martu je austrijsko ministarstvo poljoprivrede pozvalo na odlaganje implementacije. Ovaj apel su ponovila ministarstva poljoprivrede Češke, Finske, Italije, Poljske, Slovačke, Slovenije i Švedske, kao i Evropska narodna partija (EPP).
Debata oko zakona postaje sve oštrija. U maju su američki sekretari za trgovinu i poljoprivredu pisali Evropskoj komisiji zahtijevajući od EU da odloži zakon, jer predstavlja „kritične izazove“ za američke proizvođače.
U međuvremenu, južnoameričke diplomate upozorile su da bi to pogoršalo evropski problem kokaina, jer siromašni peruanski i kolumbijski farmeri neće moći da dokažu da njihova kafa ili kakao nisu uzgajani na krčenoj zemlji i umjesto toga će se preći na uzgoj listova koke.
Kao i više kokaina na svojim ulicama, Evropljani bi našli manje pelena, higijenskih uložaka i drugih higijenskih proizvoda na policama svojih supermarketa, tvrde američki proizvođači papira. Istovremeno, evropska drvna industrija je tvrdila da je zakon „veliko regulatorno i administrativno čudovište“.
A sve je to bilo u pozadini upozorenja o poskupljenju hrane, pića i druge robe.
Industrijska sabotaža
Pa kako je zakon osmišljen da se uhvati u koštac sa jednim od najvećih ekoloških izazova našeg vremena postao toliko podijeljen? A kakva je prava slika na terenu dok se industrije pripremaju za primjenu zakona?
Dvije stvari su potpuno jasne. Prvi je da je poljoprivredna sječa šuma duboko ukorijenjen, složen problem, a njegovo eliminisanje predstavlja stvarne izazove.
Fern, koji je prije jedne decenije prvi pozvao na donošenje zakona za borbu protiv ilegalnog krčenja šuma koje oštećuje uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU, dosljedno je naglašavao jedan od najvećih izazova: obezbijediti da mali vlasnici koji bi mogli biti pogođeni uredbom dobiju specifičnu podršku koja im je potrebna , i da ih kompanije ne istiskuju iz svojih lanaca snabdijevanja.
Drugo, moćni interesi unutar pogođenih industrija i država članica EU namjeravaju da to sabotiraju.
Pravilna procjena daje drugačiju sliku.
Efekat galvanizacije
Daleko od naslova bez daha o Evropi koja je preplavljena kokainom, dosadan posao pripreme za implementaciju stalno napreduje.
Obala Slonovače i Gana su najveći svjetski proizvođači kakaoa, a Evropa je njihovo najveće tržište. Novi zakon bi stoga mogao imati dubok uticaj na ekonomije tih zemalja i živote ljudi.
Dok evropska industrija i velike američke drvne kompanije tvrde da ne mogu na vrijeme da ispune zahtjeve EUDR-a, ganski regulator za kakao, COCOBOD, nedavno je izjavio da je njihov sistem sledljivosti – koji će dokazati održivost praćenjem zrna kakaoa sa farme na kojoj se proizvodi do luke otpreme – biće u funkciji od oktobra 2024.
U Obali Slonovače, takođe se odvija slična priča.
Vlada Slonovače dijeli lične karte poljoprivrednicima koje će povećati sledljivost i omogućiti im da primaju e-plaćanja. Iako će ovom sistemu biti potrebno vrijeme da se uvede, on će zaustaviti široko rasprostranjene lažne potplate koje su toliko štetne za život malih farmera.
Stoga ne čudi što je grupa od 120 organizacija civilnog društva i poljoprivrednika iz Gane i Slonovače nedavno pisala donosiocima odluka u EU, izražavajući svoju duboku zabrinutost zbog toga što države članice pokušavaju da odlože EUDR.
Prava domorodačke zemlje
Njihov poziv ponovilo je više od 170 nevladinih organizacija iz cijelog svijeta, uključujući Articulacao dos Povos Indigenas do Brasil (APIB), koja predstavlja više od 300 grupa brazilskih starosjedelačkih naroda.
APIB je dugo bio na čelu napora da zaštite Amazon i druge dragocjene biome u Brazilu od pustošenja agrobiznisa i drvosječa. Oni vide EUDR kao način ne samo za zaštitu prirode, već i kao pomoć u zaštiti teritorijalnih prava autohtonih naroda. Ranije ove godine, APIB je pozvao da se EUDR proširi na nešumske biome kao što je Cerrado.
Neki giganti robe široke potrošnje koji će biti pogođeni EUDR-om ga takođe brane: Nestle, Mars Vriglei i Ferrero su u julu pisali Evropskoj komisiji, braneći zakon kao „važan korak naprijed u pokretanju neophodne transformacije sektora kakaoa i čokolade ”.
Oni su pozvali na veću podršku EU, koja bi trebalo da uključuje sredstva za pomoć malim vlasnicima da se prilagode zahtjevima zakona, i ravnopravno dogovorena partnerstva sa zemljama koje proizvode robu koja potpada pod djelokrug zakona.
Podrška pogođenim proizvođačima
Prošle godine, svijet je izgubio površinu šume skoro kao Švajcarska; uništenje koje je oslobodilo oko upola manje ugljen-dioksida nego što to čine Sjedinjene Države godišnje kroz sagorijevanje fosilnih goriva.
Odlaganje ili napuštanje zakona uoči njegove primjene nije opcija, ali njegov uspjeh zavisi od toga kako se sprovodi: kako se EU suočava sa svojim neizbježnim izazovima i koliko je EU spremna da poveća svoju podršku pogođenim malim vlasnicima i zemlje.
Moramo da udvostručimo našu posvećenost da to funkcioniše i da se suprotstavimo onima koji se tome opiru iz kratkovidog sopstvenog interesa.
Prevod i obrada Impuls
