Neprocjenjivo bogatstvo Sredozemnog mora je u vrtoglavom padu
Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi bilo peto najveće u regiji, veće od većine nacionalnih gospodarstava
Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi bilo peto najveće u Sredozemlju, generirajući godišnju gospodarsku proizvodnju poput Alžira, Grčke i Maroka zajedno, stoji u danas objavljenom izvješću WWF-a
Rim, Italija – Duž 46.000 km obalne linije Sredozemno more je dom za otprilike 150 milijuna ljudi. Ono ima ključnu ulogu u gospodarstvu regije, stoji u danas objavljenom izvješću „Oživljavanje gospodarstva Sredozemnog mora: Akcije za održivu budućnost”, no temelji morskih prirodnih dobara koji podupiru velik dio gospodarstva i dobrobiti zajednica, drastično su narušeni.
Ovo WWF-ovo izvješće nastalo u suradnji s Boston Consulting grupom (BCG), dosad je najdetaljniji pregled temeljnih prirodnih dobara Sredozemnog mora. Ono otkriva ogromne mogućnosti koje Sredozemno more donosi gospodarstvu regije te predlaže šest strateških prioriteta za postizanje održive budućnosti Sredozemlja.
Istraženi su doprinosi mora cijeloj regiji, a procjenjuje se da je ukupna vrijednost temeljnih prirodnih dobara Sredozemlja najmanje 5,6 trilijuna USD. Ova se vrijednost temelji na resursima koji uključuju produktivne obale, ribarstvo i morske cvijetnice. Godišnji procijenjeni gospodarstveni doprinos mora iznosi najmanje 450 milijardi USD.
Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi bilo peto najveće u regiji, veće od većine nacionalnih gospodarstava, generirajući godišnju gospodarsku proizvodnju poput Alžira, Grčke i Maroka zajedno.
Međutim, izvješće otkriva da su mnogi temeljni prirodni resursi Sredozemnog mora u padu zbog neodrživog korištenja, dok je uporaba tih istih dobara u porastu. Izvješće se usredotočuje na sektor ribarstva i brzo rastući turizam te ukazuje da se zdravlje Sredozemnog mora nalazi na prekretnici.
„Ova analiza dodaje značajnu težinu tome da ciljevi zaštite prirode postanu još veći prioriteti za ključne ljude koji 'brinu' o sudbini Sredozemlja. U prošlosti smo vidjeli dobre primjere, ali ovo izvješće ukazuje da nam ponestaje vremena. Ako želimo zdravu i prosperitetnu budućnost za Sredozemlje, moramo reagirati hitnije i konkretnije,“ istaknuo je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF Adriji.
Povjerenik europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, koji je pridonio predgovoru izvještaja ističe: „Sada možemo bez sumnje vidjeti razmjere koliko su se narodi Sredozemlja oslanjali na more. Nema sumnje da je more dugo vremena donosio hranu, život i gospodarstvene aktivnosti u regiju. S obzirom na neke zabrinjavajuće trendove vezane za status ekosustava koji omogućuju ove pogodnosti, postavlja se pitanje: koliko će dugo ove pogodnosti trajati?“.
„Zahvaljujući ovoj analizi nitko ne može sumnjati u važnost pažljivog upravljanja morskim resursima koji podupiru toliko Sredozemnih gospodarstva. Razborit gospodarski pristup mogao bi potaknuti snažne napore očuvanja prirode diljem regije i njenih prirodnih dobara. U suprotnom bi se gospodarski temelji regije mogli ozbiljno ugroziti,“ rekao je Nicolas Kachaner, direktor BCG-a.
Brojne se riblje populacije, obalna područja i oceanski ekosustavi poput koraljnih grebena nalaze pod ogromnim pritiskom diljem svijeta, pa i u Sredozemlju. U trenutku gdje je velik fokus usmjeren k oceanima, čelnici na Sredozemlju i šire trebali bi se obvezati na postizanje ciljeva održivog razvoja UN-a i globalnog klimatskog sporazuma iz 2015.
