Moćni poljoprivredni lobisti prisiljavaju EU da odustane od borbe protiv deforestacije
Foto: Annie Spratt/Unsplash
Evropska unija prije više godina je shvatila koliki je deforestacija problem i donijela uredbu kojom zabranjuje prodaju proizvoda koji doprinose krčenju šuma na tržištu EU. Sada od tih pravila odustaje pod pritiskom lobista moćne poljoprivredne industrije.
Izgleda da će Evropska unija popustiti pod pritiskom i odgoditi primjenu regulacije kojom bi se na tržištu EU zabranila prodaja proizvoda koji doprinose deforestaciji.
Zaključak je to koji se nameće iz izjava Herberta Dorfmanna, eurozastupnika iz redova Evropske pučke stranke (EPP) kojoj pripada i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. On je za Euractiv kazao da se Von der Leyen sastala s članovima EPP-ove grupacije u Evropskom parlamentu te najavila da će predložiti ili odgodu primjene novih pravila ili neko drugo privremeno rješenje, nakon čega je moguće čak i ponovo otvaranje pregovora o sadržaju sporne uredbe.
Dorfmannova izjava dolazi netom nakon što je Politico objavio da se predsjednik EPP-a Manfred Weber obratio Komisiji pismom u kojem traži odgodu primjene novih pravila o proizvodima koji uzrokuju deforestaciju za barem godinu dana.
Bio je to samo najnoviji u niz pritisaka na Evropsku komisiju zbog novih pravila o stavljanju proizvoda na EU tržište, koja bi na snagu trebala stupiti od iduće godine. Ranije su odgodu Uredbe o proizvodima povezanima s deforestacijom (EUDR) tražili Svjetska trgovačka organizacija, vlade SAD-a, Brazila, Kolumbije Indonezije, Malezije, Kameruna, Nigerije, Namibije, ali i nekih europskih država: Švedske, Italije, Češke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Finske, Austrije. Pridružio im se čak i njemački kancelar Olaf Scholz – usprkos činjenici da njegova socijaldemokratska grupacija u Europskom parlamentu podržava zabranu prodaje proizvoda koji doprinose deforestaciji na tržištu EU.
Što je EUDR?
Protivnici Uredbe o proizvodima povezanima s deforestacijom tvrde da će nova pravila o tome što je dopušteno, a što zabranjeno na EU tržištu imati znatan uticaj na njihove poljoprivredne proizvođače. Posebno se to odnosi na Brazil, čiji su poduzetnici od izvoza proizvoda povezanih sa šumama u 2023. uprihodovali 42 milijarde američkih dolara.
Proizvodi koji doprinose deforestaciji vrlo su traženi na svjetskim tržištima. Na tržištu Europske unije najrašireniji takvi proizvodi su palmino ulje, soja, drvo, kakao, kava, govedina i guma.
Takvi proizvodi ugrožavaju zelenu tranziciju odnosno borbu protiv klimatske krize. Šume su, naime, ključan dio strategije prijelaza na ugljično neutralnu ekonomiju, s obzirom na njihov kapacitet apsorpcije CO2. Nažalost, šumski pokrov širom svijeta se smanjuje zbog gospodarskih aktivnosti. Primarni razlog krčenja šuma je širenje poljoprivredne proizvodnje.
Zbog toga su tijela Evropske unije u prošlom mandatu Europske komisije, također predvođene Ursulom von der Leyen, usuglasila i izglasala EUDR. Ova Uredba zabranjuje stavljanje proizvoda koji doprinose deforestaciji na evropsko tržište. Firmama koje se ne budu pridržavale novih evropskih pravila prijete velike kazne, u iznosu do 4 posto njihovih ukupnih prihoda.
Uredba o proizvodima povezanima s deforestacijom stupila je na snagu u lipnju 2023. godine, ali primjena novih pravila odgođena je za godinu i pol dana kako bi proizvođači i trgovci dobili vremena za prilagodbu. Taj rok samo što nije istekao; prema izvornom planu, tržišni subjekti trebali bi se početi pridržavati novih pravila od 30. decembra ove godine.
Sada je, međutim, izgledno da se to neće dogoditi, tj. da će biti dogovorena dodatna odgoda, a moguće je čak i da će pravila o stavljanju na tržište proizvoda povezanih s deforestacijom biti ublažena, usprkos prosvjedima ekoloških aktivista.
Odgoda je loša za Evropu i svijet
“Odgoda evropske anti-deforestacijske uredbe nije opcija”, poručuje u kolumni za Climate Change News Nicole Polsterer, stručnjakinja za održivu proizvodnju i potrošnju iz europske okolišne organizacije Fern.
Ona podsjeća da je evropska uredba usmjerena protiv deforestacije bila prvi takav zakon u svijetu zbog čega su ga branitelji okoliša pozdravili i dočekali s nadom i optimizmom. Međutim, s približavanjem roka za provedbu dogovorenih pravila, zaoštrio se i međunarodni otpor.
Polsterer krivi moćnu i uticajnu poljoprivrednu industriju, čiji lobisti već mjesecima zastrašuju Evropljane neutemeljenim pričama o potencijalno kataklizmičkim posljedicama ove Uredbe. Usprkos njihovim tvrdnjama, evropska anti-deforestacijska uredba već ima pozitivne posljedice: proizvođači kakaa u Obali Bjelokosti i Gani već su se, uz pomoć svojih vlada, počeli prilagođavati novim pravilima i transformirati svoju proizvodnju prema većoj održivosti.
Odgađanje primjene novih EU pravila, naglašava Polsterer, usporit će sličnu transformaciju problematičnih industrijskih grana u drugim svjetskim državama čiji poljoprivredni proizvođači ne žele ostati bez pristupa najbogatijem svjetskom tržištu.
U 2023. je zbog deforestacije povezane primarno s poljoprivredom proizvodnjom svijet ostao bez šumskog pokrova na teritoriju čija je ukupna veličina otprilike ekvivalentna površini Švicarske. Nastavak takvog trenda dugoročno nije održiv; naučnici se slažu da se svjetske šumske površine moraju povećavati ako želimo ispuniti ciljeve obuzdavanja klimatske krize, tj. prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo kako bi ograničili globalno zagrijavanje na +1,5 stupnjeva Celzijusa s obzirom na predindustrijsko razdoblje.
