Kako do građanske energije
Foto: Impuls
Način primjene Evropskog zelenog plana u Bosni i Hercegovini nije dio agende koalicijskih partnera. Koncesije se još uvijek posmatraju kao veliki potencijal za privlačenje investicija i ekonomski razvoj. Čeka se i legislativni okvir za građansku energiju.
Piše: Ljupko Mišeljić
Evropski zeleni plan je jasan: do 2030. smanjit će se neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990., do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova, privredni rast neće biti zavisan od upotrebe resursa i nijedna osoba ni regija neće biti zanemarene. Osmišljen kao izlazak iz pandemije Covida, zeleni plan je jedna od strategija u planu oporavka za čije provođenje će biti izdvojeno šest stotina miliona evra.
Do septembra ove godine Evropska unija je, prema ocjeni Evropske komisije, izdržala ključne rizike za svoju sigurnost opskrbe energijom, stekla kontrolu nad energetskim tržištem i cijenama i ubrzala prelazak na klimatsku neutralnost. U prvoj polovini godine polovina proizvodnje električne energije u EU-u dolazila je iz obnovljivih izvora, kažu u Evropskoj komisiji.
Prema izvještaju iz septembra, energija vjetra pretekla je plin i postala drugi najveći izvor električne energije u EU-u, odmah iza nuklearne energije, emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile su se za 32,5 posto od 1990. do 2022., a privreda EU-a u istom razdoblju porasla je za oko 67 posto, navodi se u izvještaju Evropske komisije. Evropska komisija izvijestila je da je EU uspjela osigurati i da se udio ruskog plina u uvozu u EU-u smanjio s 45 posto u 2021. na 18 posto do juna ove godine.
U međuvremenu se povećao uvoz od pouzdanih partnera kao što su Norveška i SAD, a 19. avgusta 2024. ostvaren je cilj od 90 posto zimskog skladištenja plina, navodi Evropska komisija. “Iako je postignut znatan napredak u postizanju ciljeva energetske unije, u izvješću se navodi da postoje područja u kojima su potrebna poboljšanja. Potrebno je dodatno pojačati napore EU-a u području energetske učinkovitosti kako bi se do 2030. ostvario cilj smanjenja krajnje potrošnje energije od 11,7 posto. Posebno se izdvajaju elektrifikacija opreme za grijanje i stopa obnove zgrada. U izvješću se također snažno potiče sve države članice EU-a da što prije dostave svoje konačne ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove kako bi se osiguralo zajedničko postizanje energetskih i klimatskih ciljeva za 2030.”, navodi Evropska komisija.
Bosna i Hercegovina je u procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji s dobijenim zelenim svjetlom za otvaranje pregovora, a način primjene Evropskog zelenog plana nije dio agende koalicijskih partnera. Geopolitička situacija, negativan strani uticaj, visok stepen kriminala i korupcije u sektoru okoliša, nebriga javnih institucija i raspodjela plijena (a.k.a. pitanje državne imovine) ključni su problemi u kojima je teško definisati mogućnosti i opcije za primjenu zelene tranzicije u kontekstu evropskih integracija. Nasuprot Evropskog zelenog plana još uvijek se posmatraju koncesije kao veliki potencijal za privlačenje investicija i ekonomski razvoj, upozorava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
– Osnovne odlike sistema dodjele koncesija na raznim upravnim nivoima u BiH su odsustvo strateškog, planskog pristupa na svim upravnim nivoima. To rezultira neažurnim i neusaglašenim dokumentima politike dodjele koncesija i odsustvom planova koncesionih projekata, te složenosti, fragmentiranosti, glomaznosti i neefikasnosti pravnog i institucionalnog okvira. Dodatno zabrinjava njihova neusklađenost sa acquisom i međusobno, što posljedično dovodi do neadekvatne zaštite javnog interesa, nedovoljne transparentnosti i konkurentnosti dodjele koncesionih ugovora, dominantno na osnovu samoinicijativnih ponuda budućih koncesionara sa pratećim studijama opravdanosti. Eksploatacija prirodnih resursa bez prethodno sklopljenih koncesionih ugovora, nedovoljna transparentnost i obuhvat registara ugovora o koncesijama, kao i nedostatak nadzora nad realizacijom ugovora rezultiraju slabom disciplinom koncesionara u pogledu prijave prihoda, obračuna i plaćanja koncesionih naknada, te višemilionskim dugovanjima. Tu situaciju prati sklapanje naknadnih aneksa na ugovore koji potpuno mijenjaju prirodu inicijalnog ugovora o koncesijama, sa nerijetko pogubnim posljedicama po životnu sredinu, i brojne koruptivne afere – ističe Ožegović.
Dodaje da reforma cjelokupnog sistema koncesija u pravcu stvaranja otvorenog, pravednog i transparentnog sistema, slobodnog od korupcije, koji osigurava vrijednost za novac, podstiče privlačenje investicija i doprinosi ostvarivanju niza drugih razvojnih ciljeva za koje koncesije u BiH imaju potencijal. To se, s izuzetkom manjih zahvata, odgađa duži niz godina.
– U cijeloj BiH se godišnje naplati oko 125 miliona KM prihoda od koncesija, i udio ovih prihoda je svega oko jedan posto svih prihoda, iako se u BiH eksploatišu ogromni prirodni resursi, jer brojni koncesionari gomilaju velike dugove. S druge strane, većina organa vlasti nema uspostavljene registre koncesija, ne objavljuju ih ili odbijaju dostaviti podatke o naplati i dugovima koncesionara, zbog čega postoje ogromni korupcijski rizici – kaže Ožegović.
Pored neplaćanja naknada, najveći problem predstavlja praćenje realizacije ugovora, jer postoje sumnje da brojni koncesionari ne prijavljuju realno prihode ili količine eksploatisanih prirodnih resursa.
– Upravo se na osnovu toga naplaćuje koncesiona naknada. Bitno je napomenuti i da se kod procedure dodjele koncesija zaobilazi javno nadmetanje, a podaci koje je dobio TI BiH pokazuju da je 63 posto ugovora o koncesijama dodijeljeno nakon samoinicijativne ponude koncesionara. Kao posljedica toga brojne koncesije dodijeljene su privrednim društvima koja imaju upitan kredibilitet, jer podaci koje je dobio TI BIH pokazuju da od ukupnog broja koncesionara njih 104 nema niti jednog ili ima samo jednog zaposlenog – navodi Ožegović.
Zelena tranzicija provodi se u dobrom dijelu Evrope zahvaljujući dobroj legislativi, ali i odlukama privrednika, kaže Dragan Ostić iz udruženja Centar za životnu sredinu. U BiH ta ideja nije strana ni građanima ni privrednicima, ali očigledno jeste vlastima.
– Vidimo da se provodi veliki broj projekata u oblasti energetike vezano za obnovljive izvore energije. Neki počinju sa radom, neki ih najavljuju, pogotovo u Hercegovini jer je bogata sunčanim danima i vjetrom. Ono što intenzivno fokusiramo u posljednje vrijeme jest obaveza institucija i tijela koji što prije moraju završiti posao kreiranje legislative za građansku energiju. Naime, ogroman broj ljudi u BiH želi da postavi solarne panele na krovove svojih kuća, ali zakon im to ne dozvoljava jer je neusklađen sa njihovim željama. Čekamo da se to napokon desi – prošlo je već godinu i po dana od donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije u Republici Srpskoj. Velika su očekivanja ljudi, koji smatraju da je građanska energija budućnost i da u tom postupku treba da budu na prvom mjestu – govori Ostić.
Da je donošenje adekvatne legislative moguće uz procese uključivanja civilnog društva smatra Alen Gudalo, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH. Gudalo ističe potrebu uključenja civilnog društva i javnosti u cjelini u proces evropskih integracija, u čemu BiH već dugo stagnira, pogotovo zbog potrebe korigovanja legislative.
– Iskustva zemalja članica EU-a pokazuju da je aktivna uloga civilnog društva neophodna za ubrzanje evropskih integracija, a koristi od toga osjećaju građani. Bez te uloge, države ne bi mogle napredovati prema članstvu u EU-u. Inicijativa upozorava na zabrinjavajući trend sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva u BiH, naročito u Republici Srpskoj, uslijed pokušaja usvajanja represivnih zakona koji su u direktnoj koliziji s vrijednostima koje vežemo za proces evropskih integracija. Generalno, mnogi zakoni u BiH se donose ubrzano i netransparentno, čime se smanjuje uvid javnosti u suštinu zakonskih rješenja koja se usvajaju. Potrebno je osigurati veću kontrolnu ulogu civilnog društva u tim procesima, uz podršku Brisela, jer je domaći otpor prema evropskim težnjama sve izraženiji – kaže Gudalo.
