Još nije razvijena svijest o globalnoj prijetnji gubitka kisika u okeanima
Foto: Cristian Palmer/Unsplash
Evropski odbor za istraživanja mora smatra kako će smanjenje emisije stakleničkih plinova, ograničavanje unosa hranjivih materija i organskog otpada, smanjenje faktora stresa i povećanje zaštite morskih ekosistema pomoći smanjiti gubitak kisika kao i negativnih posljedica tog gubitka.
Tu pojavu treba prepoznati kao jednu od glavnih prijetnji morskim ekosistemima i uključiti je u buduće strategije upravljanja planetarnim zdravljem međuvladinih tijela i okvira na visokom nivou, naglasio je Europski odbora za istraživanja mora (European Marine Bord, EMB), a saopštio u petak Institut Ruđer Bošković (IRB).
EOIM je to poručio u povodu objave dokumenta Future Science Brief on Ocean Oxygen u kojim su izneseni uzroci i posljedice ove pojave te preporuke za upravljanje, istraživanje i praćenje okeana u budućnosti, a u izradbi dokumenta je pod koordinacijom EMB-a učestvovao i IRB.
Voditeljica Laboratorija za fiziku mora i hemiju vodenih sistema na IRB-u te članica radne skupine EMB-a koja je objavila taj dokument Irena Ciglenečki-Jušić istaknula je kako unatoč evidentnim činjenicama, zabrinjavajuće što još uvijek nije dovoljno razvijena svijesti o globalnoj prijetnji gubitka kisika u okeanu.
Po njezinim riječima na primjeru Rogozničkog jezera u Hrvatskoj kojeg istražujemo zadnjih trideset godina, naučili smo puno o biogeohemijskim procesima kao i o deoksigenaciji u moru.
Rogozničko jezero se smatra ekstremnim, visoko eutrofnim morskim sistemom koji je pod stalnim uticajem meteoroloških i okeanografskih prilika Jadrana, ali i turističkih aktivnosti poput skakanja, plivanja ili ronjenja, rekla je dodavši kako je uticaj tih prilika, zbog malog volumena i izoliranosti jezera, nekoliko puta izraženiji nego u ostatku Jadrana, te se stoga razmišlja i o višem stepenu zaštite jezera.
Pojasnila je kako je glavna karakteristika jezera sezonsko uslojavanje vodenih slojeva na gornji sloj bogat kisikom, srednji sloj, koji je zbog ljubičastih sumpornih bakterija obojen u ljubičasto te pridneni sloj bez kisika, kojeg karakteriše potpuni mrak i visoke koncentracije toksičnog amonijaka i sulfida.
Povremeno, napomenula je, no sada sve češće, dolazi do izmiješavanja tih slojeva s potpunim gubitkom kisika u jezeru, što dovodi do drastičnih promjena kako u boji jezera tako i funkcioniranju ovog ekosistema.
Rogozničko jezero, Foto: IRB
Zbog svega navedenog, Rogozničko jezero se smatra prirodnim laboratorijem tzv. mikrokozmosom za praćenje promjena u okolišu, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za praćenje transporta i donosa pustinjske prašine iz Sahare na područje srednjeg Jadrana, rekla je Ciglenečki-Jušić.
Pojava sve većeg gubitka kisika u okeanima naziva se deoksigenacija okeana. Uzrok sve većoj deoksigenaciji je globalno zatopljenje uzrokovano djelovanjem ljudi te donos hranjivih materija s kopna. Niski nivo kisika potiče stvaranje stakleničkih plinova i toksičnih spojeva te pogoršava kvalitetu vode, što negativno utiče na morske ekosisteme kao i na dostupnost morskih resursa lokalnim zajednicama i ekonomiji.
Agencije
