Globalno zagrijavanje donosi ekstreme
Jedna od nemogućih misija poput zaustavljanja ratova u svijetu i iskorjenjivanja gladi je i sprečavanje globalnog zagrijavanja. Ta tema je postala gotovo neiscrpan izvor motivacije za uspostavljanje novih pravilnika i zakona te kretanja svjetskih trendova i politike.
Teorija o globalnom zagrijavanju je potkrijepljena argumentima, međutim, još se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko se posljedice direktno odražavaju. O ovoj temi se u stručnim krugovima vode žučne rasprave.
Posljednjih godina smo svjedoci velikih meteoroloških devijacija, a neke od njih smo i ugostili na domaćem tlu.
"Vremenske prilike u regiji su uvijek bile promjenjive i to ne treba iznenađivati, činjenica koja dovodi do zabrinutosti je globalan rast temperatura i učestala pojava ekstrema koji su uvjetovani klimatskim promjenama. Naša planeta oslobađa povećanu količinu energije i samim time su i energetski naboji u atmosferi povećani", kaže Željko Majstorović, klimatolog.
Globalno gledajući, dolazi do izraženije promjenjivosti vremenskih karakteristika i učestalosti pojave rekorda. U meteorologiji, oscilacije parametara i bilo kakvi rekordi kao što ekstremi u temperaturi, vjetrovima i padavinama, izuzetno su neugodni.
Zapravo, promjenjivost klimatskih prilika predstavlja problem koji se u svakoj zemlji drugačije manifestira, ovdje je to evidentirano kroz nagle promjene vremenskih uvjeta. U oceanskim zemljama to se manifestira kroz povećanje nivoa mora, a u državama koje su geografski pozicionirane bliže polovima, klimatske promjene se manifestiraju kroz topljenje leda.
"U našem području, konkretno, neugodna je pojava dugih suša nakon kojih slijede intenzivne padavine koje mogu donijeti poplave odnosno elementarne nepogode. Proteklih godina, mogli smo se i sami uvjeriti u to, a neprestano bilježimo koliki danak globalno zagrijavanje uzima u poljoprivrednoj proizvodnji", kazao je Majstorović.
U proteklom periodu prljave kiše su bile česta pojava. Navodilo se da prljavština zapravo lokalnog karaktera i da potiče sa neposrednih površinskih kopova, odnosno nečistoća sa tla. Također, jedna od pretpostavki bila je da zbog kasnog proljeća i gotovo eksplozivnog bujanja vegetacije, mutni sadržaj padavina potiče od polenskog praha.
Regionalni mediji su prenosili upozorenja o zaprljanim padalinama čiji su sadržaji zapravo vulkanskog porijekla, ali se nije moglo precizirati o konkretnom lokalitetu koji je izbacio pepeo u atmosferu.
Posljednja teorija glasi da je su prljave kiše nastale od saharskog pijeska. Laički gledano, takvo objašnjenje djeluje nelogično, jer se nalazimo u potpuno različitoj klimatskoj zoni, i opet, Sahara, sinonim surovosti prirode, je nekoliko tisuća kilometara udaljena od naše regije.
No, za meteorološke pojave Sahara uopće nije daleko, naprotiv, nalazi se u našem susjedstvu. A ovog proljeća smo ugostili nekoliko velikih ciklona koji su rezultirali obilnim padalinama prljavih kiša.
Nečistoće u padalinama u mnogome zavise od lokaliteta gdje se pojavljuju, ali i od klimatskih zakonitosti koje vladaju na tlu. Stoga, prljave kiše mogu biti različitog porijekla, ali kada govorimo o aktualnim događanjima, evidentno je prisustvo nečistoća sa saharskog tla.
