“Kada bismo uspjeli oponašati imunološki odgovor šišmiša na korona viruse, zahvaljujući kojem se ne razbolijevaju, možda bismo lijek mogli pronaći u prirodi”, rekla je prof. Ema Teling sa Univerziteta u Dablinu.
Naučnici su uspjeli da otkriju tajnu genoma šest vrsta šišmiša te su ustanovili da njihov genetski kod utiče na izuzetnu otpornost koja te životinje štiti od smrtonosnih virusa.
Nadaju se da će uz pomoć te informacije uspjeti objasniti zašto su šišmiši samo nosioci virusa iz grupe korona virusa, a od njega se ne razbolijevaju, piše “BBC”.
Vjeruju da bi pronalaskom odgovora na ovo pitanje mogli pomoći ljudskoj populaciji u borbi s aktuelnom i svim budućim pandemijama.
Prof. Ema Teling sa Univerziteta u Dablinu kaže da su naučnici sekvenciranjem genoma šišmiša došli do zaključka da ove životinje imaju “jedinstven imunološki sistem”.
“Kada bismo uspjeli oponašati imunološki odgovor šišmiša na korona viruse, zahvaljujući kojem se ne razbolijevaju, možda bismo lijek mogli pronaći u prirodi”, rekla je za “BBC” te dodala da bi to “ukazalo na korake koje bi naučnici trebali preduzeti da bi pronašli lijek za korona virus”.
Teling je pokrenula naučni projekat pod nazivom Bat1K, čiji je cilj da se dekodiraju genomi svake od 1.421 poznate vrste šišmiša.
“Kad bismo uspjeli shvatiti na koji je način genom šišmiša evoluirao, mogli bismo pridonijeti i liječenju bolesti i prevenciji starenja kod ljudi”, kazala je.
Vjeruje se da se Kovid-19 prvo pojavio među šišmišima te da je na ljude prešao preko neke druge životinje, poput na primjer ljuskara. Stručnjaci pretpostavljaju da su i mnoge druge bolesti poput SARS-a, MERS-a i ebole na ljude prešli sa životinja.
Istovremeno ekolozi ističu da će, dok god ljudi omogućavaju šišmišima život u njihovim prirodnim staništima, opasnost po ljudsko zdravlje biti mala. Dodaju da netopiri igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi.
Da bi otkrili ključne razlike, naučnici u istraživanju sastava genoma šišmiša koriste napredne tehnologije te potom upoređuju njihov genetski kod s onima kod 42 vrste sisara.
Šišmiši su većinom mesojedi, a u raznim dijelovima svijeta različito su evoluirali, a u tome je možda i dio odgovora na pitanje – kako to da su otporni na korona viruse.
Kada uspiju shvatiti koje genetske promjene omogućavaju otpornost na korona viruse kod šišmiša, stručnjaci će moći napraviti nešto slično i za ljudsku populaciju.
“Ove promjene su vjerovatno ključ izuzetno snažnog imuniteta što ga šišmiši pokazuju prema korona virusima”, smatra dr. Majkl Hiler sa drezdenskog Instituta za molekularnu biologiju i genetiku “Max Planck”.
Naučnici očekuju da će otkriće pomoći i u borbi protiv ostalih pandemija jer u slučaju brojnih virusnih infekcija za smrtni ishod nije odgovoran sam virus već i akutni upalni odgovor kojim imunološki sistem reaguje na prijetnju. Organizam šišmiša to uspijeva regulisati.
Iako ‘pokupe’ infekciju, ne pokazuju vidljive znakove razbolijevanja. Rezultati studije objavljeni su u stručnom časopisu “Nature”.
(Agencije)
