Više od dve hiljade godina Viseći vrtovi Vavilona zaokupljali su ljudsku maštu, ali zapanjujuća je činjenica da nema dokaza da su ikada postojali.
Drevni opisi grada Vavilona (u današnjem Iraku) ne spominju vrtove. Osim toga, iako su arheolozi iskopavali ovaj drevni grad, nikada nije bio nađen nijedan ostatak vrtova. Grad je napušten 539. p.n.e. nakon što su ga osvojili Persijanci, a danas su od vrtova ostale samo neverovatne priče o njima. Slični vrtovi nađeni su nedaleko od Vavilona i arheolozi su uspeli da slože sliku kako su viseći vrtovi mogli izgledati.
Prema legendi, vrtove je podigao kralj Nabukodonosor II, koji je vladao od 605. do 562. p.n.e., i koji je osnovao Vavilonsko carstvo i potom pretvorio Vavilon u slavni grad. Legenda kaže da je ovaj moćni vladar izgradio viseće vrtove kao prekrasan poklon za svoju kraljicu Amitis. Mnogi autori starog veka opisuju Semiramidu kao kraljicu obdarenu božanskim moćima, ali ona nije bila Nabukodonosorova žena. Taj legendarni lik verovatno je tek kasnije povezan sa ovim vrtovima. Priča kaže da je Nabukodonosor izgradio viseće vrtove jer je Amitis bila nesrećna u pustinjskom kraljevstvu svoga muža. Obilan biljni svet trebalo je da podseća Amitis na bogati planinski predeo njene domovine Medije, koja se nalazila na prostoru današnjeg Irana. Niko ne zna koje su biljke bile u visećim vrtovima, ali u svojim kraljevskim vrtovima kod Nimruda kralj Asurnasirpal II (883–859. p.n.e.) uzgajao je mirtu, bademe, urme, masline, šljive kruške, dunje, smokve i grožđe. U visećim vrtovima je verovatno postojao sistem kanala iz kojeg se voda mogla donositi na svaki pojedinačni nivo. Voda je mogla biti dovedena do vrtova sistemom kanala iz reke Eufrata. Među drvećem mogli bi se naći čempres, abonos, palma, kedar, hrast, jasen, vrba i jela. Zidovi od cigala pečenih od blata napravljeni su nepropusnim uz pomoć trske, slojeva smole i olova kako bi bio sprečen gubitak vlage. Održavanje vrtova i obrađivanje zemlje, sađenje, zalivanje, okopavanje i obrezivanje zapošljavalo je stotine robova.
Zanimljive činjenice
– Neki pisci su opisivali viseće vrtove kao da vise u vazduhu pomoću neke čarolije. Međutim, ime im verovatno dolazi od pogrešnog prevoda, i jednostavno znači da su se nalazili na terasama ili su sađeni na više nivoa.
– Svaka strana vrta navodno je bila duga četiri pletera. Pleter je bio grčka mera koja otprilike iznosi 30,8 metara. To znači da su vrtovi imali površinu od 1,52 ha.
– Mišljenja stručnjaka o tome koliko je terasa bilo dosta se razlikuju. Najčešće se spominje broj od 5 terasa. Neki tvrde da su zidovi bili široki 7 metara, kako bi mogli nositi veliko drveće.
