Arheolozi su opisali impresivnu utvrdu u časopisu Antiquity, sagrađenu u savršeno kružnom aranžmanu, za koju se vjeruje da ju je izgradio zloglasni Viking i danski kralj Harald Plavozubi. Ovo je peti takav dvorac otkriven u Danskoj od 1930-ih
O Vikinzima najčešće mislimo kao o prijelaznoj kulturi, koju definiraju plovidbe po otvorenom moru, pljačkanje sela, i donošenje plijena u svoja naselja. No, sve veći broj dokaza i arheoloških iskapanja postepeno mijenja sliku koju imamo o ovim norveškim pomorcima, a utvrda otkrivena u Danskoj sugerira da su Vikinzi bili mnogo više od onog što se dosada mislilo.
Arheolozi su opisali impresivnu utvrdu u časopisu Antiquity, sagrađenu u savršeno kružnom aranžmanu, za koju se vjeruje da ju je izgradio zloglasni Viking i danski kralj Harald Plavozubi. Ovo je peti takav dvorac otkriven u Danskoj od 1930-ih i u potpunosti mijenja opće mišljenje o Vikinzima, jer pokazuje da su tijekom srednjega vijeka gradili kompleksna, tehnološki napredna naselja.
Ova najnovija tvrđava, Borgring, pronađena je južno od Kopenhagena na otoku Zelandu. Iako na razini tla nema mnogo toga, jer je zemlja stoljećima bila orana, zračna istraživanja obavljena pomoću LIDAR sustava pokazuju ostatke kružne utvrde do nevjerojatnih detalja. Koristeći se ovime kao obrascem, arheolozi su uspjeli otkriti čitav niz artefakata koji pokazuju o koliko kompleksnoj strukturi je zaista riječ, i kakvi su u to vrijeme morali biti društvo i njegova kultura.
Savršeno kružni raspored bedema, izgrađenih od zemlje i drveta i promjera 144 metara, pokazuje nevjerojatnu vještinu, pogotovo zato što to nije bilo nužno potrebno. Istraživači su otkrili popločane drvene ploče i četiri vrata, kao i nakit i iznimno očuvanu stolarsku kutiju s tokarilicom i dlijetima. Iz godova drvenih greda utvrđeno je da je tvrđava sagrađena između 970. i 980. godine, tijekom vladavine Haralda Plavozubog.
Foto: Zračni prikaz vikinške kružne tvrđave u Trelleborgu, vrlo slična Borgringu iz teksta
Dokazi sugeriraju, međutim, da je tvrđavu dočekao brutalni kraj. Arheolozi su pronašli znakove napada na strukturi, a dva ulaza, odnosno vrata su izgorjela u značajnoj mjeri. Tko je odgovoran za uništenje utvrde ne zna se, ali Harald Plavozubi nije zasjeo na prijestolje a da usto nije osigurao sebi i neke neprijatelje.
Tim znanstvenika iza ovog otkrića tvrdi da se odgovor možda krije u povijesnoj činjenici starog suparništva sa švedskim vikinzima, jer se utvrda nalazi u neposrednoj blizini južnog vrha Švedske. Ne samo to – postoje izvještaji od samo nekoliko desetljeća kasnije o tome kako su se Dancii i Šveđani borili na Baltičkom moru koje razdvaja dvije nacije, nedalego od opljačkanog uporišta.
Trenutno, radi se o pukom nagađanju, ali s vremenom i daljnjim iskapanjima mogli bismo saznati više o sudbini ove jednom impresivne tvrđave.
