Pandemija bolesti koju izaziva virus korona u fokus javnosti ponovno je dovela fenomen nazvan kolektivni imunitet (imunitet krda) koji bi mogao imati ulogu u njenom raspletu.
Šta je kolektivni imunitet?
- Situacija u kojoj je na zarazu imuno dovoljno ljudi u populaciji da ona prestane da se širi.
- Za kolektivni imunitet nije važno da li je imunitet nastao kao posljedica vakcinacije ili zbog antitijela ljudi koji su bolest preboljeli. Ključno je da su imuni.
- Što se infekcija novim virusom korona bude više širila, više će se ljudi oporavljati i biti imuno na buduću zarazu.
"Kada otprilike 70 odsto ljudi u populaciji stekne imunitet, izgledi za novu zarazu postaju sve manji jer je većina na virus već otporna. To nazivamo kolektivnim imunitetom", kaže Martin Hiberd, infektolog s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
Hoće li uticati na pandemiju Covidom-19?
Postojeći dokazi upućuju na to da u aktuelnoj pandemiji jedna zaražena osoba zarazi dvije do tri druge. To znači da kad se ne bi preduzimale nikakve druge mjere, kolektivni imunitet bi nastupio u trenutku kada između 50 i 70 odsto populacije postane imuno.
"Međutim, to ne mora i neće biti tako u ovom slučaju", kaže Metju Bejlis, profesor infektologije na Univerzitetu u Liverpulu.
Smanjenjem broja ljudi koje jedna zaražena osoba zarazi, a to se postiže samoizolacijom, zatvaranjem škola, radom od kuće i pranjem ruku, kolektivni imunitet nastupa ranije.
