Ljubav je jedan od najljepših osjećaja koje možemo imati, ali ljudi nisu jedina bića na svijetu koja se mogu zaljubiti. Svakodnevno svjedočimo raznim životinjama koje postaju partneri, i iako još uvijek nismo sigurni da li osjećaju ljubav (kao mi), sigurni smo da će većina njih ostati partneri za cijeli život.
Koristeći najnovije dostupne tehnologije, naučnici pokušavaju da odgovore na staro pitanje: Šta je ljubav?
Donatella Marazziti, profesor psihijatrije i direktor laboratorija Psihofarmakologije na Sveučilištu u Pisi, utvrdila je da su kod ljudi rani stadiji romantike povezani sa smanjenim razinama neurotransmitera serotonina i serotoninskih receptora. Manjak ovih molekula je također primjećen i kod ljudi koji imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Budući da i zaljubljenost i opsesivno-kompulzivni poremećaj (sa različitim stepenima) mogu dovesti do osjećaja tjeskobe i nametljivog pretjeranog razmišljanja o jednoj stvari (osobi), rane faze zaljubljenosti u mozgu stvaraju privremeni oblik opsesivnog ponašanja. Pored gore navedenih molekula, u mozgu se povećavaju i razine serotonia koji je odgovoran za stres, a tek se nakon 12- 18 mjeseci veze ove molekule vraćaju na normalu.
Na kraju članka pogledajte i TED govor na ovu temu koji je Helen Fisher, antropolog na Sveučilištu Rutgers i jedan od najpoznatijih istraživača na polju nauke o ljubavi, održala 2008. godine.
Ljubav prolazi kroz tri faze
U svakoj fazi postoje prepoznatljivi obrasci unutar mozga. Saznajte šta se sve dešava u vašem mozgu – od trenutka kada se prvi put zaljubite u nekoga, pa sve do braka, djece i zajedničkog života.
1. Požuda
Posmatrajući prvu fazu ljubavi iz hemijske perspektive, prva reakcija na drugu osobu je požuda. Ovom fazom upravljaju testosteron i estrogen, hormoni koji se javljaju kod muškaraca i žena kako bi poboljšali seksualnu želju i tjelesnu čežnju.
Izgled /pojava
Niko ne želi priznati da je ‘toliko površan’, iako nam je (prema naučnicima) svima stalo do izgleda našeg partnera. Kroz opsežna istraživanja evolucijski psiholog Devendra Singh sa Sveučilišta u Teksasu otkrio je da, u prosjeku, muškarci preferiraju žene sa omjerom struk – kukovi od 0,7. To vrijedi i za bilo koju težinsku kategoriju, kulturu, ili nacionalnost.
Profesor psihologije Robert Kurzban sa University of Pennsylvania dodaje da BMI (indeks tjelesne mase) i simetrija lica igraju ulogu u općoj atraktivnosti. Muškarci obično traže BMI i karakteristike lica koje upućuju na plodnost, zdravlje i mladost. Žene obično traže BMI karakteristike koje upućuju na muževnost, snagu, zdravlje i sposobnost za skrbljenje (socijalni status, kao što su plaće i obrazovanje).
Uglavnom, muškarci više koriste vizualne stimulacije, dok žene više privlače muškaraci sa visokim društvenim statusom. Sve se to, naravno, događa u našoj podsvijesti.
Feromoni
Miris i feromoni imaju jednako mnogo utjecaja na biranje partnera. Profesor Claus Wedekind sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj otkrio je da žene privlači miris muškaraca čiji je imunitet drugačiji od njezinog. Kada smo već kod mirisa, dr. Marta McClintock sa Sveučilišta u Chicagu otkrila je da žene najviše privlače muškarci čiji je miris najsličniji mirisu njezinog oca.
Parfemska industrija je jako svjesna koliko miris igra ulogu u ljubavi, te rutinski koriste feromone da usavrše (i prodaju) svoje proizvode.
Tehnički, ispravno bi bilo reći ljubav na prvi miris, a ne na prvi pogled.
2. Privlačnost
Kada većina ljudi govori o ljubavi uglavnom govore o ovoj fazi. Ovom fazom upravljaju neurotransmiteri koji se zovu monoamini: norepinefrin, dopamin i serotonin. Zajedno, oni čine jako zanimljiv koktel emocija.
Norepinefrin
Ova hemikalija utječe na pozornost i reakcijske centre u mozgu. U drastičnim situacijama, kao što je ljubav, ona radi uz adrenalin koji aktivira ‘bori se-ili bježi’ reakcije. Ne, to ne znači da ćete se potući sa voljenom osobom, ili pobjeći od nje. To znači da će se vaši otkucaju srca ubrzati i protok krvi poboljšati, zbog čega ćete imati više energije.
Dopamin
Ova hemikalija aktivira intenzivnu navalu zadovoljstva, povećanu energiju, usmjerenu pažnju, te smanjuje potrebu za snom ili hranom. Ona također potiče i centar u mozgu za nagrađivanje. S obzirom da kokain i nikotin jako slično djeluju na mozak, dopamin je odgovoran za vašu ovisnost o ljubavi (odnosno partneru).
Serotonin
Ova hemikalija je odgovorna za agresiju, apetit, san, raspoloženje, i što je najvažnije za ovu situaciju, seksualnost. U toku ove faze ljubavi razine serotonina opadaju. Niske razine serotonina su najviše usko povezana s opsesivno-kompulzivnim poremećajem, iako također mogu ukazati na depresiju ili anksioznost. Serijske ubojice također imaju niske razine serotonina. To možda i objašnjava zašto smo svi pomalo ‘ludi’ kada smo zaljubljeni.
Fiziologija
Dr.sc. student Andreas Bartels i njegov savjetnik Semir Zeki sa Imperial Collegea u Londonu koristili su MR (Magnetna rezonanca) skener za skeniranje ‘zaljubljenog’ mozga. Oni su otkrili da su dijelovi mozga koji su povezani sa nagradom i zadovoljstvom aktivirani, dok se dijelovi koji se odnose na moralna pitanja deaktiviraju. To je vjerovatno i razlog zašto ljudi kažu da je “ljubav slijepa”. Ovo može objasniti zašto ljudima ne smeta kada se partner ponaša loše… jednostavno su zaljubljeni i to je to.
3. Vezanost
Dugoročne veze i brakovi ne bi postojali bez ove faze. Ova faza je potaknuta važnim hormonima oksitocinom i vazopresinom. Naša tijela fizički potiskuju požudu i privlačnost, prije ili kasnije. A kada se to desi, ova zadnja dva hormona dolaze u igru.
Oksitocin
Ovaj hormon se oslobađa u širokom rasponu aktivnosti, kao što su grljenje, dodirivanje, orgazam i rođenje djeteta. Jednom oslobođen, tijelo doživljava povećano seksualno uzbuđenje, želju za vezanjem (što objašnjava maženje nakon seksa), majčino ponašanje, povećano povjerenje i smanjen strah, kao i povećan nivo empatije i velikodušnosti. Zbog svih efekata koji oksitocin stvara, općenito se vjeruje da što više zaljubljeni par ima intimnih odnosa, više je vjerojatno da će ostati zajedno.
Vazopresin
Ovaj hormon se općenito koristi za regulisanje zadržavanja vode u tijelu, iako također ima neke neurološke učinke na mozak, a većina njih nam još nije poznata. Kao i oksitocin, vazopresinse također oslobađa nakon orgazma. On nam može pomoći u formiranju memorije, zategnuti veze između seksualnih partnera, a kod muškaraca, povećati agresiju protiv drugih muškaraca.
Neuronauka izlaska sa partnerom
Mnogi stručnjaci tvrde da redovni izlasci sa partnerom (čak i u dugim vezama) mogu zadržati romantiku i zaljubljenost. Jedino čega se morate pridržavati jeste ‘faktor noviteta’. Ključ je da na svakom izlasku učinite nešto novo, kako bi bili sigurni da ćete osloboditi dopamin u mozgu i aktivirati osjećaj zadovoljstva i nagrade.
Zapamtite, iznad smo već naveli da se dopamin oslobađa kada se prvi put zaljubite, a dr. Michael Merzenich je nakon svog istraživanja zaključio da se dopamin može lako osloboditi i redovnim izlascima, odnosno bilo čim što unosi novitete u vezu.
Psiholog Richard Slatcher je u svom istraživanju zaključio da ‘faktor noviteta u vezi’ ne ovisi o planinarenju, skakanju iz aviona i plivanju sa ajkulama, već da jednako snažan učinak na kvalitet veze ima i izlazak sa drugim parom.
Dakle, jednostavne stvari mogu osloboditi dopamin u vašem mozgu i vratiti isti onaj osjećaj zaljubjljenosti u partnera koji ste imali i kada ste se tek zaljubili.
Izvor: Pixelizam
