Sovjetski savez je još davne 1960. lansirao satelit Sputnik 5 u kojem su se nalazila dva psa (Belka i Strelka), 40 miševa, dva štakora i nekoliko biljaka.
Bilo je to prvi puta da su životinje poslane u orbitu i uspješno spuštene na Zemlju, a glavna misija projekta Sputnik bila je priprema za svemirski let ljudske posade.
Tjekom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća Rusi su u orbitu poslali mnogo pasa ne bi li utvrdili da je ljudski put u svemir izvediv. U tom razdoblju, Sovjetski Savez putem misija lansirao ih je najmanje 57. Stvarni broj pasa zapravo je nešto manji, jer su neki od pasa poletjeli više puta.
Zašto su slali pse?
Znanstvenici su smatrali kako su psi najpogodniji za te misije jer mogu izdražati dulji period bez aktivnosti. Kao dio svoje obuke psi su bili zatvarani u kutije na 15 do 20 dana. Uvijek su birali pse lutalice, a ne kućne pse, jer su smatrali kako će lutalice bolje izdržati ekstremnije uvijete, jer su navikle na pojačani stres.
Također, birali su ženske pse zbog njihovog temperamenta, smirenosti i odijela koja su je bilo posebno dizajnirano i prilagođena ženkama; za skupljanje izmeta i urina.
Trening pasa
Trening je uključivo:
-mirno stajanje jako dugo vremena
-navikavanje na nošenje svemirskog odijela
-smještanje u simulatore koji izgledaju kao rakete u kojima će psi putovati u svemir
-simulacija leta i ubrzavanja rakete (pomoću centrifuge)
-držanje u malim i skučenim kavezima ne bi li se naviknuli da skučene prostore letjelice
Psi koji su letjeli u orbitu bili su hranjeni isključivo hranom u obliku želatine, a bogatom proteinima i vlaknima. Pri povratku iz svemira, više od 60% pasa patilo je od konstipacije tj. zatvora.
Pod-orbitalni letovi (izdvojeni, ima ih puno više)
Dezik, Tsygan i Lisa
Dezik iTsygan su bila prva dva psa poslana na pod-orbitalni let i to 22. srpnja 1951. Oba su se vratila neozljeđena i to nakon 110 km visokog leta. Dezik je napravio još jedan sub-orbitalni let u rujnu 1951. sa psom po imenu Lisa, iako nije preživio. Nakon smrti Dezika, Tsygan je usvojen kao kućni ljubimac kod sovjetskog fizičara Anatolia Blagonravova.
Smelaya i Malyshka
Smelaya je trebala poletjeti u rujnu ’51. ali je dan prije toga, prije ručka, pobjegla. Pronašli su je sljedeći dan i lansirali u vožnju života s kujicom Malyshkom.
Otvazhnaya i Snezhinka
Otvazhnaya je poletjela 2. srpnja 1959. zajedno sa zecom imena Marfusha (“Little Martha”), a pridružila im se i Snezhinka (“Snowflake”) koja je imala još pet letova tijekom ’59 i ’60 godine.
Damka i Krasavka
Damka (“Queen of checkers”) i Krasavka (“Little Beauty”) su prvotno krenule u orbitalni let, ali je on bio obilježen nizom kvarova na opremi i nakon dosezanja visine od 214 km, vratili su se u atmosferu. Raketa je, u slučaju izvanrednog povratka na Zemlju, trebala reagirati izbacivanjem pasa i samouništenjem. Međutim, to se nije dogodilo i životinje su se netaknute vratile na površinu.
Orbitalni letovi
Laika (“Barker”)
Postala je prvo živo biće u orbiti (svemiru) letom u Sputnjiku 2, u studenom 1957. Također je poznat po imenu Zhuchka (“Little Bug”) i Limonchik ( “Lemon”). Uginula je za vrijeme leta, u roku od 5 – 7 sati, od prevelikog stresa (prava istina o njenoj smrti je objavljena tek 2002. godine, do tada su se držali priče kako je uginula zbog nedostatka kisika). Bila je dokaz da je život moguć u bestežinskom stanju. Lajka je bila mješanka i pravo ime joj je bilo Kudravka, ali ubrzo je dobila nadimak Lajka po sibirskoj lovačkoj pasmini. Bila je lutalica pokupljena s moskovskih ulica. Neki tvrde da je 3. studenoga, 1957. uginula odmah od previsoke temperature, a neki da je uginula pojevši otrov u posljednjem predviđenom obroku.
Belka i Strelka
Dva psa mješanca, koji su postali prva živa bića koja su kružila oko Zemlje i vratila se živa. Misijom u kolovozu 1960. testirala se oprema koja je korištena kako bi se prevezlo prvog čovjeka u svemiru – Jurija Gagarina 12. travnja 1961. Belka i Strelka bile su dio sovjetskog programa testiranja na životinjama kojemu je bila namjera popločiti put svemirskom letu ljudi. Uspješan let Belke i Strelke naznačio je sovjetsko vodstvo u istraživanju svemira, a pse pretvorio u svjetske zvijezde.
Veterok i Ugolyok
Njih su dvije 1966. provele rekordnih 22 dana u orbiti, prije nego što su se spustile 1966. godine. Rekord nije “skinula” niti jedna druga životinja.
Ostale životinje u svemiru
Uz majmune, glodavce i pse, neke svjetske svemirske agencije slale su i ostale životinje u svemir kako bi proučavale učinke leta i bestežinskog stanja na živi organizam.
Tako je proučavanje bestežinskog stanja na osjetilo ravnoteže ispitivano na žabama koje bi sedam dana lebdjele u vodenom mediju bez učinka gravitacije.
Boravak u bestežinskom stanju 60 dana nije bio problem ni za pokusnog pauka koji je nakon nekoliko pokušaja uspio isplesti mrežu.
Prve pokusne životinje bile su jedini način da se istraže utjecaji čovjekovog puta i boravka u svemiru. Neke životinje su nažalost dale svoje živote, ali, ako je tako kome lakše, u korist tehnološkog napretka koji je otvorio ljudima put za osvajanje svemira.
