Dok se većina najstarijih gradova svijeta smjestila oko Plodnog polumjeseca na Bliskom istoku i trenutno uglavnom zbog ratova i nestabilnosti nisu dostupni turistima, najdrevnija europska naselja su otvorena za posjetitelje
Izvor fotografije: trueriders.it (Argos)
Ovo je šesnaest najstarijih kontinuirano naseljenih gradova Europe.
16. Erevan, Armenija (naseljen od 782. pr.Kr.)
Još tridesetak godina prije osnutka Rima današnja je armenska prijestolnica bila važna točka na karavanskim rutama iz Azije u Europu. Osvajali su ju Asirci, Rimljani, Bizantinci, Perzijanci, Arapi, Seldžuci, Mongoli i Turci, a kasnije i sovjetska Crvena armija 1920. Nakon disolucije SSSRa, armenska prijestolnica je doživjela procvat njenih kulturnih institucija (dom je velikom broju muzeja), a užurbano razvija i vlastita odredišta za turiste.
15. Zadar, Hrvatska (naseljen od 900. pr.Kr.)
Ilirsko pleme Liburna je naseljavalo Zadar još od 9. st. pr. Kr, a tada je grad pao pod vlast Rimljana, da bi nakon podjele carstva pripao Bizantu. U 17. i 18.st. grad je bio pod vlašću Mlečana, Osmanlija i Francuza, a njegovi su stanovnici mnogo propatili i 1990ih tijekom rata u Hrvatskoj. Danas se grad ponosi građevinama iz rimskog doba, atraktivnim crkvama kakva je ona sv. Donata iz 9.st., te crkva sv. Marije.
14. Mtshkheta, Gruzija (naseljen od 1000. pr.Kr.)
Za ovaj grad sjeverno od gruzijske prijestolnice Tbilisija smatra se da je osnovan prije 3000 godina, a poznat je kao mjesto na kojem su Gruzijci 317. prihvatili kršćanstvo – danas vodeća religija u državi. U ovom se gradu nalaze dva vrlo važna mjesta UNESCOve svjetske baštine, samostan Sv. Križa katedrale Jvari Svetitskhoveli i samostan Samtavro. Ova su mjesta opisana kao „izvanredni primjeri srednjovjekovne religiozne arhitekture na Kavkazu“, a arheološki nalazi unutar njih ukazuju na veoma razvijeno zidarstvo i lončarstvo u tom kraju.
13. Cadiz, Španjolska (naseljen od 1.100. pr.Kr.)
Feničani iz libanonskog grada Tira osnovali su Cadiz 1.100. pr.Kr., nazvavši ga „Gadir“. Koristili su grad kao sjedište trgovine jantarom, a kasnije su ga Rimljani koristili kao mornaričko sjedište. Nakon toga je grad dugo bio zaboravljen, sve dok Kristofor Kolumbo nije baš iz Cadiza krenuo na svoja drugo i četvrto putovanje u Ameriku. Ovaj je grad poznat i po dobroj hrani i piću, poput šerija Manzanille i tortilja s račićima.
12. Mytilene na Lezbosu, Grčka (naseljen od 1.100. pr.Kr.)
Ovaj drevni grad je danas prijestolnica egejskog otoka Lezbosa, nedaleko od turske obale. Aristotel je dvije godine živio na ovim otocima (337.-335. pr.Kr.) iako nije sigurno da je živio baš u gradu Mytilene. Zapisi o ovom otoku postoje i kod Homera, koji priča o napadima Ahejaca tijekom Trojanskog rata (12. ili 13. st. pr.Kr.). Danas se posjetitelji grada mogu diviti dvorcu Gateluzzi, crkvi Agios Therapo i Kipu slobode, dok su najpoznatiji izvozni proizvodi otoka sardine i ouzo.
11. Lisabon, Portugal (naseljen od 1.200. pr.Kr.)
Neki smatraju kako trajno naselje na području današnjeg Lisabona postoji još od 2.500. pr.Kr., ali nalazi su nepotpuni i površni. Sigurno je međutim kako od 1.200. pr. Kr. tamo postoji feničko naselje, što su dokazala arheološka iskapanja blizu Castelo do Sao Jorge i katedrale. Brežuljak Castelo je bio naseljen u željeznom dobu, u razdoblju 6.-8.st., da bi kasnije grad osvojili Mauri, koji u Europu dolaze iz Maroka i uspostavljaju islamski kalifat. Budućnost grada je promijenjena kad je katastrofalan potres udario grad 1. 11. 1755, uništivši dvije trećine zgrada i ubivši 30-60 tisuća stanovnika grada koji je tada brojao ukupno 180.000 stanovnika. Danas je Lisabon dinamična prijestolnica Portugala. Njegove strme i uske uličice spuštaju se do rijeke Tejo. Grad je poznat po sjajnoj kuhinji i po raznolikosti i specifičnosti svakog pojedinog gradskog distrikta.
10. Halkis, Grčka (naseljen barem od 1.300. pr.Kr.)
Homer spominje Halkis u Ilijadi, pisanoj oko 762. pr.Kr., što znači kako je grad vjerojatno star barem 2.800 godina. Znanstvenici smatraju kako je grad osnovan prije Trojanskog rata, vjerojatno između 12. i 13. st. pr. Kr, a da su ga osnovali jonski kolonisti iz Atene. Danas je grad najveće naselje otoka Evia, smješten u tjesnacu Euripus, morskom prolazu koji odvaja otok od grčkog kopna. Premda je bio značajan za vrijeme Rimljana, do danas ništa nije preostalo od starog grada, i danas je grad najpoznatiji kao grčko ljetovalište, ali i po poljoprivredi i obližnjoj cementari.
9. Larnaca, Cipar (naseljena od 1.300. pr.Kr.)
Moderna Larnaca smještena je na mjestu drevnog grada Kitiona/Citiuma, koji su kolonizirali i grčki Ahejci i Feničani, dolazeći iz današnjeg Libanona koji je tada bio pod vlašću Perzijanaca. Grad je uvijek bio važna morska luka, s povoljnom strateškom lokacijom na istočnom Mediteranu, a poznat je i kao rodno mjesto Zenona, utemeljitelja stoičke filozofije. Gradska crkva sv. Lazara je izgrađena na temeljima drugog Lazarovog groba. Danas je Larnaca poznata kao jeftino ljetovalište, ali i po atrakcijama poput džamije Hala Sultan Tekke i slanog jezera koje privlači jata ružičastih plamenaca.
8. Kutaisi, Gruzija (naseljen od 2. tisućljeća pr.Kr.)
Grad u zapadnoj Gruziji, još u 2. tisućljeću pr.Kr. bio prijestolnica kraljevstva Kolhide, drevne regije južnog Kavkaza. Grad je bio poprište mnogih sukoba među gruzijskim kraljevima, ruskim i osmanlijskim vladarima, te industrijski centar kada je Gruzija pristupila SSSR-u. Državni povijesni muzej u ovom gradu sadrži 16.000 artefakata iz gruzijske povijesti i kulture. Zanimljivo mjesto u Kutaisiju je svakako i muzej borilačkih vještina. Poznata gradska katedrala Bagrati je obnovljena 2012, suprotno željama UNESCOa, koji ju je tada uvrstio na popis ugroženih mjesta svjetske baštine, smatrajući kako će projekt restauracije „potkopati integritet i autentičnost ovog mjesta“.
Izvor fotografije: telegraph.co.uk
7. Teba, Grčka (naseljena od 3.000. pr.Kr.)
Nalazi koji upućuju na zgrade s temeljima od klesanog kamena, kanalizacija i zidovi od cigla od blata pokazuju da je Teba kontinuirano naseljena zadnjih 5.000 godina, iako je razvoj današnjeg modernog grada iznad ruševina otežao povijesna iskopavanja. Smješten u centralnoj Grčkoj, grad je važan u grčkoj mitologiji, kao navodno rodno mjesto Herkula i mjesto na kojem je vedrila i oblačila Sfinga prije nego što je razriješena njena zagonetka. Danas je Teba trgovački grad i, premda određen broj turista dolaze vidjeti ruševine, blizina važnijih turističkih odredišta poput Atene održava broj posjetitelja Tebe prilično malim.
6. Trikala, Grčka (naseljena od 3.000. pr.Kr.)
Drevni grad Trikka, osnovan oko 3.000. pr. Kr., leži ispod moderne konurbacije, a ime je dobio po nimfi Trikke, kćeri Penejevoj. Lokacija grada na riječnoj obali u središnjoj Grčkoj omogućila je gospodarski napredak, iako je grad pao pod vlast perzijskih Ahemenida 480. pr. Kr., a kasnije i pod vlast Rimljana. Asklepion – hram za iscjeljivanje – je jedna od najstarijih ruševina svoje vrste, dok je džamija Koursoum iz 17.st. nešto modernija atrakcija.
5. Patras, Grčka (naseljen od oko 3.500. pr.Kr.)
Iskopine pokazuju kako je područje današnjeg grada Patrasa bilo kontinuirano naseljeno od ranohelenskog perioda sredinom 3. tisućljeća pr.Kr. Poput mnogih drugih gradova u Grčkoj, grad je kasnije osvojen od strane Osmanlija, a 1779. su ga zapalili Albanci. Nakon potresa u 6.st. izgrađen je dvorac na planini Panachaico, i do dana današnjeg ostala je podjela grada na niže i više distrikte. Moderni grad, na obali zapadne Grčke, danas ima oko 200.000 stanovnika.
4. Hanija, Kreta, Grčka (naseljen od 4.000. pr.Kr.)
Iskapanja drevnog grada Kydonije se vrše na brdu Kastelli iznad luke Hanija na Kreti. Smatra se da ruševine datiraju iz minojskog perioda (2.100.-1.100. pr.Kr.) i Kydonija je vjerojatno tada postala značajniji grad, no tragovi naselja na nalazištu datiraju još u neolitik. Homer je zapisao kako je grad bio jedan od najvažnijih u njegovo vrijeme, i na ovom nalazištu su iskopane važne freske, grnčarija i novčići. Smatra se kako su oko 828. Kydoniju uništili Saraceni, a Mlečani su na mjestu Kydonije brzo napravili naselje iz kojega će izrasti današnji moderni grad Hanija. Grad je jedan od najatraktivnijih krećanskih gradova, sa svojim zidinama, plažama, muzejima, barkama i tavernama s ljubaznom atmosferom.
Izvor fotografije: telegraph.co.uk
3. Plovdiv, Bugarska (naseljen od 4.000. pr.Kr.)
Ostaci neolitskog naselja u Plovdivu sugeriraju šesttisućgodišnju povijest grada kojim su najprije upravljali Tračani, pa Makedonci, pa Rimljani koji su od Plovdiva napravili značajnu konurbaciju. Ruševine iz tog razdoblja su dobro očuvane do danas: drevni teatar Filipopolisa (antički naziv Plovdiva) se nalazi u centru grada, kao i stadion iz 2.st. izgrađen za 30.000 posjetitelja. U 14.st. su grad osvojili Osmanlije, a grad je oslobođen tek nakon bitke kod Filipopolisa 1878.
2. Atena, Grčka (naseljena od 5.000. pr.Kr.)
Atenska Akropola je bila naseljena barem 5.000. pr.Kr. Grčka legenda kaže kako je grad ime dobio po božici Ateni, koja je posadila stablo masline u natjecanju s Posejdonom. Kako je stablo masline ocijenjeno kao vrjednije od vode koju je Posejdon svojim trozupcem oslobodio iz stijene, božica mudrosti, rata i vještina imenovana je zaštitnicom grada. Rodno mjesto demokracije, grad je bio toliko poštovan u antičkom svijetu da ga čak ni osvajači nakon ulaska u grad nisu pljačkali ili porobljavali građane. Atenjani su pobijedili Perzijance u bitci kod Maratona 490. pr.Kr., nakon čega grad doživljava svoje zlatno doba, pod vladavinom Perikla, Sokrata, Hipokrata i Sofokla, koji su doprinosili razvoju grada svatko u svojoj oblasti, a naslijedili su ih Aristotel i Platon. Danas se posjetitelji grada dive Akropoli, ali i Plaki, najstarijoj rezidencijalnoj gradskoj četvrti, te planini Lykabettos, planini na kojoj se stanovnici grada udaljavanju od svakodnevnih financijskih briga.
1. Argos, Grčka (naseljen od 5.000. pr.Kr.)
Argos, grad na sjeveroistočnom Peloponezu, 12km udaljen od Nafplija, naseljen je u kontinuitetu već 7.000 godina, i tijekom mikenskog razdoblja (1600.-1100. pr.Kr.) je bio značajan centar, iako je vrhunac slave doživio za vrijeme vladavine tiranskog kralja Fedona u 7.st.pr.Kr. Prema grčkim mitovima, grad je ime dobio prema sinu Zeusa i Niobe, a Homerova ga Ilijada opisuje kao poznat centar konjogojstva. Hera, božica ženstvenosti i braka, je bila posebno štovana u ovom gradu. Stanovnici Argosa su u njeno ime izgradili hram i održavali godišnju svetkovinu. Mikenske grobnice, svetište Afrodite i teatar kapaciteta 20.000 posjetitelja su danas zanimljive turističke atrakcije Argosa.
S engleskog preveo i prilagodio: M.O.
Autor: Lizzie Porter. Izvor: telegraph.co.uk
