Proces kruženja materije u prirodi je pojam koji smo usvojili još u ranim školskim danima. Ako ste naučili kako to funkcioniše, biće vam lako savladati i način na koji nastaje dragocjena prehrana za vaše biljke iz otpadaka od hrane, lišća, grana, i ostalog organskog materijala.
Piše: Tatjana Suhajček Đukić
Proces kruženja materije u prirodi je pojam koji smo usvojili još u ranim školskim danima. Ako ste naučili kako to funkcioniše, biće vam lako savladati i način na koji nastaje dragocjena prehrana za vaše biljke iz otpadaka od hrane, lišća, grana, i ostalog organskog materijala.
Kada sam odlučila da pravim kompostište čitala sam dosta članaka o tome kako bi i moj projekat bio uspješan. Kompostište sam počela u septembru / oktobru 2013. godine. Zima 2013/2014. godine je bila dosta topla tako da je već nakon 6 mjeseci kompost bio spreman. Razgradnja obično traje od 6 – 12 mjeseci što zavisi od spoljašnjih faktora – u periodu toplijih dana, razgradnja ide brže, dok u periodu hladnijih dana, metabolizam u mini ekosistemu se usporava.
Kompostirati možete na više načina, pa čak možete kompost praviti i na svom balkonu u stambenoj zgradi, ali o tome i svom iskustvu u nekom drugom tekstu.
Pisaću o onom načinu na koji sam se ja odlučila da pripremim kompostište uz svoju baštu. Kod pripreme ovakvog kompostišta, prvi korak je odabrati odgovarajuću lokaciju. Bilo bi dobro da je mjesto na kom ste odlučili da čitav proces započnete, malo zaštićeno od udara vjetra i u nekoj sjeni, odnosno, zaštićeno od sunca. Moje kompostište je uz rub šume što mu omogućava odličnu zaštitu. Na mjestu na kojem planirate kompostanu potrebno je da skinete sloj zemljišta otprilike do 10 cm kako biste obezbijedili prozračivanje i oticanje viška vode. Kod mene je kompost ograđen sa četiri strane paletama, s tim da jedan dio nije pričvršćen, nego je pokretan, kako bih imala pristup kompostnoj hrpi. Osnove o kojima morate voditi računa su provjetravanje i održavanje vlage u kompostu. Upravo zbog toga je ograđivanje paletama jednostavno, jer već imaju otvore koje omogućavaju provjetravanje. Kompostište je potrebno prekriti iz razloga da ga zaštite od sunca i padavina. Kompostana je kod mene prekrivena drvenim daskama, a prekriti ga možete sa bilo kojim slabo propusnim materijalom.
Izgled kompostišta prije stavljanja sadržaja za razgradnju
Veličina za prostor za kompostište koje se preporučuje je oko 1,5 m širine, a dužina može da bude proizvoljna, kao i visina, samo što je potrebno ostavljati potreban prostor za prozračivanje na svakih 1.5 metar visine. Moja kompostana je oko 1 x 1 metar.
Sadržaj u kompostu – šta smijete, a šta ne, stavljati u kompost
Obezbijedili ste najbolju lokaciju, ogradili ste mjesto koje će biti vaša kompostana, sad je došao na red organski materijal koji ćete stavljati u kompostište, kao i način na koji je to najbolje raditi. U kompost možete stavljati slijedeće:
– ostatke iz tzv. kuhinjskog otpada (svi ostaci od svježeg voća i povrća, ljuske od jaja, talog od kafe, vrećice od čaja i ostaci od čaja). Meso i kosti ne idu u kompost, a ne preporučuju se ni ostaci od pripremljenih jela, jer svojim mirisom mogu privući štakore i ostale nepoželjne posjetioce.
– Ostaci iz vrta: otkos trave, granje, sijeno, slama, uvenulo cvijeće, lišće, ostaci zemlje iz saksijskog cvijeća. U kompost ne stavljati osjemenjene biljke.
– Ostali otpad: piljevina, kartonske kutije od jaja, kao i ostala kartonska / papirnata ambalaža koja nije bojena ili izbjeljivana, kao ni ljepljena; životinjski izmet (sem izmet mačke ili psa).
U kompost ne bi trebali stavljati slijedeće: pelene, prašina i vrećice usisavača, zaražene biljke, lijekove, boje i lakove, plastiku, kao ni sav ostali otpad koji nije biorazgradiv. Ukoliko ste u nedoumici šta smijete kompostirati ili ne, ostavite komentar na post i rado ću vam odgovoriti na pitanje.
U svoj kompost ja ne stavljam ni kore od citrusa, prvenstveno zbog pesticida koje sadrže. Iako ih slobodno možete stavljati u kompost, veća količina ovih ostataka se svakako ne preporučuje zbog toga što zakiseljava sredinu i može usporiti rad bakterija i time odložiti razgradnju u kompostištu. Iako su savršen izvor kalijuma za biljke, u kompost ne stavljam ni koru od banane, upravo iz prvog gore navedenog razloga, pesticidi, a vi ste slobodni da ih stavljate u kompost .
U manjoj mjeri bi u kompost trebalo stavljati i borove iglice, jer zakiseljavaju sredinu, kao i lišće oraha, jer sadrži supstancu koja je prirodni herbicid, tako da, ukoliko imate negdje u blizini orah, njegovo lišće možete posebno odvojiti i kompostirati i kasnije koristiti za suzbijanje biljaka koje su vam nepoželjne u bašti. Izbjegavam govoriti korov, jer to je termin koji je nastao sa konvencionalnom poljoprivredom koja sve biljke koje nisu poljoprivredne kulture svrstava u korov, a to su često samonikle jestive i ljekovite biljke koje su daleko korisnije, nego štetnije u vašoj bašti. Takođe, u kompostište lišće hrasta stavljam u manjim količinima, jer sam jednom prilikom pročitala da i ono u određenoj mjeri zakiseljava sredinu. Sad ne mogu naći izvor ove informacije, a vi slobodno istražujte. Inače, svo lišće voćaka je fantastično za vaš kompost, tako da u jesen prikupite sve što možete i dobro osušite i spremite na neko suvo mjesto da bi imali dovoljno sadržaja i za kasnije.
Sav sadržaj prije stavljanja u kompost poželjno je prvo usitniti kako bi proces razgradnje prije počeo. Ja to uradim do neke veličine od 5 cm.
Kako obezbijediti pravi omjer ugljika i azota u kompostu
Dalje ide pitanje, a u kojem omjeru sad to sve stavljati i kako redati u kompostište? Kad sam počela kompostirati, a to je bilo prije nepune dvije godine, bila sam toliko pažljiva, da su me zezali „jel’ ti to praviš kolač“ zbog načina na koji sam dodavala organski sadržaj i vjerujte, tako je i izgledalo, samo što još nisam imala digitalnu vagu sa 5 decimala. Prvi sloj u kompostani neka vam bude od granja da bi se obezbijedilo prozračivanje, kod mene je na dnu paleta i preko nje grane drveta. Kad to pripremite, u kompostnu hrpu stavljate izmiješan organski otpad. Ovdje je bitno paziti na omjer ugljika (izvor energije za mikroorganizme) i azota (izvor hrane za mikroorganizme), te se preporučuje da u kompostu zadržite omjer od 2/3 biootpada bogatog ugljikom (suvo lišće, granje, sijeno, slama,.. tzv. smeđi otpad) i 1/3 biootpada bogatog azotom (ostaci iz kuhinjskog otpada, svježe pokošena trava, tzv. zeleni otpad). Takođe, kad trebate da regulišete vlažnost, odnosno ukoliko primijetite da je kompost više vlažan, dodaćete „smeđi“ otpad, jer je on uvijek suvlji. Vlažnost provjeravate tako što ćete sadržaj komposta uzeti u ruku i stisnuti i ako se prilikom toga cijedi voda, potrebno je dodati suvu materiju, a ukoliko se rasipa, dodajte vode. Optimalna vlažnost je kad sadržaj komposta ostane u obliku stiska šake. Kompost je gotov kad sadržaj postane ujednačen i izgledom podsjeća na zemljišta i ima miris kao zemljište iz šume.
Razgrađen kompost
Ja sam u svoju kompostnu hrpu, od prve godine dodavala otpad svake sedmice, odnosno, nisam zatvorila proces nakon što sam prvi put dodala sadržaj koji sam imala, jer jednostavno nisam ni imala toliku količinu sadržaja da bih mogla da sve zatvorim i ne diram dok se postojeći sadržaj ne razgradi. I pored toga, nakon 6 mjeseci imala sam već razgrađen sadržaj koji sam odvojila od svježeg i prosijala, jer još uvijek imate ostatke koji se nisu uspjeli u potpunosti razgraditi, a to su najčešće grančice ili ljuske od jaja. Za prosijavanje možete koristiti mrežu sa sitnijim otvorima kako bi u prosijanom materijalu imali samo željeni kompost bez grančica i sličnog, još uvijek nedovoljno razgrađenog materijala. Mrežicu stavite u okvir, najlakše drveni. Kako smo to napravili, možete naći na fotografiji u tekstu Biološka proizvodnja povrća ostatak nakon prosijavanja sam vratila nazad u kompostnu hrpu i nastavila dodavati materijal. I sve od tog perioda, po potrebi izdvajam razgrađeni dio i prosijavam i koristim za prehranu biljaka, a nerazgrađeni ostaje i nastavlja proces razgradnje. Svaki put kad dodajem novi sadržaj u kompost, a to je otprilike jednom do dvaput sedmično, odnosno kad idem u baštu, novi sadržaj pomiješam vilama sa ostatkom sadržaja u kompostu, koji je kod mene uglavnom već u potpunosti razgrađen. Na ovaj način se kompost malo prozrači, a i omogućava da se novi sadržaj prije počne razgrađivati, a ne da trune na površini hrpe, jer nam je cilj da se organski otpad razgrađuje, a ne da trune.
Ukoliko već ne pripremate kompost, a uzagajate povrće, preporučujem da krenete sa pripremom hrane za vaše biljke što prije, jer na taj način imate višestrukih koristi, ne samo za vas i vaše biljke, nego na ovaj način omogućavate da se proces kruženja materije i protoka energije nastavlja na prirodan način. S obzirom da organski otpad iz kuhinje sadrži gotovo 30% ukupnog otpada iz vašeg domaćinstva, kompostiranjem smanjujete količinu otpada i ne dozvoljavate da izuzetno koristan organski otpad završi na deponiji otpada.
