Foto: Boba Jaglicic/Unsplash
Jedan od najboljih dokaza pravog životinjskog „govora“ je ples pčela medarica.
Glasovi su zasigurno najbrži oblik komunikacije. Životinje se sporazumijevaju na najrazličitije načine - neke ispuštaju odbojne mirise, druge se koriste vizualnim obilježjima, a neke izvode određene pokrete u svrhu priopćenja informacija. Jedan od najboljih dokaza pravog životinjskog „govora“ je ples pčela medarica za čije je otkriće austrijski znanstvenik Karl Von Frisch 1973. godine dobio Nobelovu nagradu.
Pčele radilice nakon što sakupe pelud i nektar na polju, vraćaju se u košnicu i plešući obaviještavaju ostale pčele u zajednici gdje se nalazi hrana. Oko pčele plesačice okupljaju se ostale pčele radilice, dotiču je svojim ticalima i promatraju plesne pokrete. Što sve one govore plesom?
Udaljenost izvora hrane
Pčela pleše kružni ples kada se cvijet nalazi u blizini košnice (do 10 metara) ili ples zatkom tako da svojim pokretima iscrtava oblik broja osam kada je cvijet udaljeniji od košnice (dalje od 10 metara). Svaki izvedeni krug ili osmica naziva se jednim ciklusom u plesu pčele. Broj otplesanih ciklusa u minuti daje informaciju drugim pčelama radilicama koliko je udaljen izvor hrane na kojem je prikupljala. Broj izvedenih ciklusa obrnuto je proporcionalan udaljenosti hrane - što je hrana udaljenija to će pčela otplesati manje ciklusa u minuti, odnosno što je hrana bliže košnici pčela pleše više ciklusa u minuti.
Smjer hrane u odnosu na sunce
Plešući ples zatkom na okomitim saćama, iscrtava oblik spljoštene osmice. Prelaskom iz jednog kruga osmice u drugi krug izvodi ravni pokret tijekom kojeg maše zatkom lijevo-desno. Kut između ravnog djela osmice u odnosu na vrh košnice označava kut pod kojim ostale pčele radilice moraju letjeti u odnosu na sunce kako bi došle do cvijeta. Ako ravni dio pokreta izvode s lijeva na desno, tada pod tim određenim kutem lete desno od sunca i obrnuto. Ostale pčele koje je promatraju specifičnim zvukom signaliziraju joj da stane i dotiču je svojim ticalima kako bi „okusile“ pelud koji je sakupila i tako saznale o kojoj se biljci radi.
Pazi opanost!
Izvode upozoravajuće plesove kada su uznemirene i upozoravaju ostale na opasnost. Pri takvom plesu najčešće rade nepravilne putanje ili iscrtavaju oblik spirale istovremeno snažno mašući zatkom lijevo-desno.
Ples čišćenja plešu pčele sabiračice ljuljajući se lijevo-desno, gore-dolje kako bi ih pčele u košnici mogle lakše očistiti od peluda koji se sakupio po njima.
Također, tijekom hladnijih dana, posebice tijekom rane jeseni ili kasne zime, kada se u košnicu vrati pothlađena pčela ostale pčele iz zajednice plešu oko nje (ples masaže), dotičući je ticalima i „masirajući je“ kako bi se što prije oporavila. Tko ne bi volio pčele kada su toliko divne životinje? Osim što su zanimljive vrlo su korisne u prirodi, pa nije neobično što je 1993. godine u Rusiji donesen zakon koji zabranjuje ubiti pčele osim u samoobrani!
Pogledajte ove interaktivne snimke pčela koje plešu.
Autor: Jelena Jakupić, Bioteka.hr
