Fascinantno je stanje svijesti koje ima karakteristične vizije poput sna i čudnih osjetilnih pojava. Psihologi ovu fazu nazivaju “hipnagogija”
Odgovora je velik broj, a ovo je samo jedan od njih – vrlo zanimljiv ako pitate mene.
Jeste li čuli za pojam hipnagogija? Ne brinite se ako niste, mnogi nisu. Hipnagogija označava stanje između jave i sna, a prema navodima iz Huffington Posta – baš to stanje je ključ kreativnosti.
Fascinantno je stanje svijesti koje ima karakteristične vizije poput sna i čudnih osjetilnih pojava. Psihologi ovu fazu nazivaju “hipnagogija”, ali stoljećima prije nego što su stvorili termin za to, umjetnici su koristili hipnagoško stanje kako bi dobili neke od svojih najboljih ideja.
Nadrealistički umjetnik Salvador Dali hipnagogiju je nazivao “počinak s ključem”, i on ju je koristio kao kreativnu inspiraciju za više svojih maštovitih radova. Pronalazio je imaginarne mentalne slike u stanju koje traje tek nekoliko minuta prije nego se uvedemo u pravi san.
Morate riješiti problem “spavanja bez spavanja”, što je suština dijalektike sna, jer je to spokoj koji hoda u ravnoteži na napetoj i nevidljivoj žici koja razdvaja spavanje od jave. – Salvador Dali
Mary Shelley, također, rekla je kako je dobila inspiraciju za Frankensteina iz “budnog sna” u sitnim jutarnjim satima, kada je i napisala vidjela sam sa zatvorenim očima, ali bistre mentalne vizije, navodi The Guardian.
Tijekom ovog stanja, um je “fluidan i hiper asocijativan”, dovodeći slike koje mogu “izražavati slojeve sjećanja i senzacija”, istraživačica snova Michelle Carr objasnila je na blogu Psychology Today.
Slično REM fazi sna – stanje dubokog sna kada se javljaju naši snovi – um vrti misli, ideje, sjećanja i emocije, praveći slobodne i često udaljene asocijacije između različitih koncepata. No, za razliku od REM faze, tijekom hipnagogije dovoljno ste svjesni da barem djelomično budete svjesni i onoga što se događa. Iz ovog razloga, neki umjetnici su smatrali hipnagogiju bogatim izvorom ideja i inspiracije.
Živopisne vizije
Hipnagogija može dovesti do nekih bizarnih vizualnih i perceptivnih halucinacija. Uobičajeno je da ljudi iskuse vizije koje se čine poput sna, zvukove, bljeskove boja, spoznaje, osjećaje i jedva formirane misli. Ali kada su ovakve slike previše živopisne ili uznemirujuće, međutim, mogu biti naznake nečega ozbiljnijega – poremećaja spavanja koji se zove hipnagoške halucinacije.
Za one bez poremećaja spavanja, hipnagogija se može koristiti za stvaranje kreativnih uvida. Pruža jasan put do podsvijesti, intuitivnog uma koji je izvor “aha!” trenutaka koji nastaju naizgled niotkuda, kada je racionalni um zauzet drugim stvarima. “Hipnagogija je najkraći put za komunikaciju iz naše podsvijesti”, rekla je Shirley Marques Bonham, istraživačica svijesti. “Vaša podsvijest može vam poslati rješenja kroz slike ili druge senzacije”.
Razmislite koliko ste se puta sjetili najboljeg rješenja nakon prospavane noći, i kako se čudotvorno taj dan kasnije sve čini tako jasnijim. Vjerujem da otuda dolazi i izreka “sleep on it”, tj. prespavaj.
Odakle, po vašem mišljenju, dolazi kreativnost? Jeste li ikada iskusili efekte hipnagogije? Za kraj ovog člank ipak stoji preporuka da ne zaboravite sanjariti preko dana, jer stanje hipnagogije vam daje tek nekoliko minuta uvida u ono što vaš um zaista može smisliti. Iskoristite te dragocjene trenutke inspiracije i kreativnosti – no, nemojte se zadržati samo na njima.
