Neki od čudnih poreza širom svijeta: Na ime bebe, podrigivanje krava, branje borovnica...
Foto: Pixabay
Porezi su neizbježni i pojedinima neželjen dio života. Uglavnom su oporezovani dohodak, imovina, promet ili dividenda, a u nekim državama su oporezovani nasljeđe, kapitalni i/ili premije osiguranja.
No, da li je potrebno oporezovati nezdravu hranu, ime bebe ili broj ispuštanja vode u wc šolji? Ovo su neki od čudnih poreza koji postoje širom svijeta.
Porez na borovnice
Porez na borovnice je imala američka savezna država Maine koja je poznata po borovnicama. Naime, porez u ovom dijelu Sjedinjenih Američkih Država je iznosio 1,50 dolara za pola kilograma divljih borovnica. Na ovaj način se sprečavala prekomjerna berba ovog voća, koja bi bila štetna po ekonomiju. Ovo poresko opterećenje je bilo podijeljeno između uzgajivača i prerađivača borovnica.
Nadležni u Maineu su nedavno na jednu godinu odustali od ovog poreskog opterećenja. Kao razlog za to su naveli povećanje kamatnih stopa, radnih troškova i inflacije, za koje su napomenuli da izjedaju profitne marže. Osim toga, zabrinutost izazivaju klimatske promjene, promjenjivost (nestabilnost) cijena i rastuća konkurencija.
Porez na robote
Porez na robote je južnokorejska odluka koja se primjenjuje od 2017. godine. Njime su smanjene olakšice za ulaganje u robotiku kako bi se usporio gubitak radnih mjesta, a koji je uzrokovan upravo robotizacijom privrede. Gubitak radnih mjesta je štetan i po državni budžet jer se robotizacijom privrede smanjuje broj onih koji se oporezuju - za razliku od radnika, roboti ne plaćaju porez.
Porez na podrigivanje krava
Novi Zeland je kratko oporezovao podrigivanje krava, a što je prvobitno bio prijedlog bivše premijerke ove države Jacinde Ardern. Cilj je bio smanjiti emisije plinova koji zagrijavaju planetu, kao što je metan. Naime, poljoprivredna industrija emituje velike količine stakleničkih plinova.
No, protivnici ovog poreza, prvenstveno poljoprivrednici, upozorili su da će za posljedicu imati smanjenje broja zaposlenih, povećanje cijena hrane i smanjenje prihoda od izvoza. Nedugo nakon uvođenja, ovaj porez je ukinut.
Porez na čips
Mađarska oporezuje hranu koja je štetna po zdravlje, a ovaj porez je poznat kao porez na čips. Ovim se pokušava podstaći stanovništvo da jede zdraviju hranu te smanjiti gojaznost tinejdžera. Porez na čips je uveden 2011. i iznosi četiri posto, a odnosi se grickalice, slatkiše, bezalkoholna pića i voćne džemove. I Meksiko ima porez na nezdravu hranu. Uveden je 2013. i iznosi osam posto.
Porez na ime bebe
Švedska oporezuje neobična imena beba, posebno ona koja su teška za izgovor. Naime, za takva imena je potrebno platiti čak 717 eura poreza. Pojedina imena, kao što su "Allah", "Ikea", "Veranda", "Metallica" i "Superman" su potpuno zabranjena dok su prihvatljiva imena poput "Lego" i "Google". Imena treba da odobri porezna agencija prije nego što dijete napuni pet godina.
I u pojedinim drugim državama postoje ograničenja kada su u pitanju imena beba. Pa tako u Japanu i Francuskoj zakonski nisu dozvoljena imena koja se smatraju sramotnima i ponižavajućima. Nadalje, u Novom Zelandu je zabranjeno korištenje bilo kakvih titula kao imena.
Porez na ispiranje wc šolje
Porez na ispiranje wc šolje je namet koji je uvela američka savezna država Maryland. To se odnosi na broj ispuštanja vode za ispiranje wc šolje, a prihodi ostvareni ovim porezom se koriste za obnovu zaljeva Chesapeake koji je pogođen širenjem algi. Porez je uveden 2004. i u početku je iznosio 30 dolara, a 2012. se udvostručio. Alison Prost iz Fondacije Chesapeake Bay je 2017. izjavila da je stanje ovog zaljeva sve bolje i bolje, piše Euronews.
