Učenje stranih jezika je u vremenu u kojem živimo sve veći izazov i potreba. Iako to nije nimalo lak proces, trud i rad se na kraju uvijek isplate. Ipak, postoji mnogo mitova i zabluda u vezi sa jezicima koji se govore širom svijeta, a mi vam predstavljamo one koji su najčešće prisutni u praksi.
1. Japanski jezik je jedinstven i nemoguće ga je naučiti
Mnogi Japanci su godinama unazad vjerovali da je njihov jezik jedinstven i da stranci ne mogu da ga istinski savladaju i razumiju, što proizilazi iz nihonjinrona, zajedničkog naziva za popularnu i stručnu literaturu koja se bavi istraživanjima o Japanu i narodu te zemlje. Međutim, gramatika tog jezika je poprilično jednostavna, kao i uostalom fonetika, dok je jedini veći problem za sve one koji žele da ga savladaju – pismo.
2. Francuski jezik je logičniji u poređenju sa ostalim jezicima
Mit da je francuski jezik najjasniji i najlogičniji od svih ostalih, vijekovima je jači od istine. Naime, još je 1647. godine slavni francuski filolog Klod Favr de Voglas rekao: U svemu što kažemo, slijedimo redoslijed logičkog razmišljanja, što je ujedno i red prirode, a u to vrijeme vladalo je mišljenje da taj jezik posjeduje prirodnu logiku i jasnoću koju drugi jezici (pa čak i latinski) nemaju jer se izgube u dvosmislenosti i nerazgovjetnosti izgovora. Sa druge strane, pojedini lingvisti vide složeno savršenstvo francuskog jezika kao odraz same civilizacije. No, istina je da je svaki jezik logičan i jasan u istoj mjeri u kojoj može biti doživljen i kao nejasan.
3. Kineski znakovi – ideogrami
Ideogram je grafički simbol koji predstavlja ideju umjesto grupe slova koja prikazuje foneme govornog jezika u alfabetskim pismima (banalan primjer za to je znak zabrane pušenja), a mnogi evropski mislioci su stotinama godinama vjerovali da kineski znakovi služe upravo kako bi se zaobišao govor. Italijanski misionar Mateo Riči je kinesko pismo poredio sa hijeroglifima, a kako je do danas pojednostavljeno, došlo je do toga da se neki pojmovi upotrebljavaju kao slogovi, pa se mogu združivati što omogućava brže čitanje i pisanje. Neki od znakova koji su prisutni u kineskom jeziku, usvojeni su u sisteme pisanja u drugim istočnjačkim jezicima (kao što su japanski i korejski), a razlike između riječi sastavljenih od većeg broja simbola su ektremne. Isto tako, za kineski jezik se često govori kako predstavlja jedan jezik, a govorni kineski se tradicionalno dijeli na sedam dijalekatskih grupacija.
4. Velški jezik je zastario?
Velškim jezikom govori oko 611.000 ljudi u Velsu i oko 130.000 u Engleskoj. Takođe, pored engleskog, on je i zvanični jezik školstva.
5. Britanski engleski je izvorni engleski
Mnogi smatraju da je engleski jezik kojim se govori u Velikoj Britaniji originalni engleski i da su svi ostali oblici tog jezika poput američkog, australijskog, novozelandskog i južnoafričkog veoma razlikuju od njegovog čistog oblika. No, engleski koji se govori u Britaniji se u zadnja tri vijeka znatno više promjenio od standardnog američkog engleskog pa ta teorija uopšte ne pije vodu.
6. Primitivne kulture imaju primitivan jezik
Pogrešno je shvatanje da kulture s nižim nivoom materijalnog razvoja imaju jednostavne jezične sisteme. Lingvisti su dokazali sve kontra tome da se takozvani primitivni jezici odlikuju nedostatkom vokabulara, sklonošću ka brzini, minimalnom gramatikom i tako dalje, jer je svaki jezik podjednako dobro opremljen kako bi se njime moglo kazati ono što se želi. Tako, na primjer, laponski ili sami jezici, imaju 1.000 različitih riječi kojima se može opisati irvas.
