Ako je suditi po dugoročnoj prognozi, i u maju će biti temperature niže od prosjeka, što znači da i dalje treba voditi računa što i kada sijati i saditi.
Piše: Ana MRDOVIĆ
Ovogodišnje vremenske prilike su pokazale koliko poljoprivreda, a time i vrtlarstvo zavise od vremena. Snijeg i niske temperature u aprilu su nanijeli velike štete biljkama. Štete na vrtnim biljkama su na voćkama i biljkama koje su osjetljive na niske temperature, a tih u vrtlarstvu ima mnogo. To je pouka da sa sjetvom i sadnjom na niske temperature osjetljivih biljaka treba biti veoma oprezan.
Priprema tla i gredica
Krajnje je vrijeme za završetak proljetne pripreme tla. U vrtu je to najčešće prekopavanjem prilikom kojega vršimo gnojidbu, odnosno unosimo u tlo zreo stajnjak ili kompost. Količina je od 1 do 3 kg/m². Slijedi formiranje gredica. One, za povrće, neka budu široke 120 cm, a između njih staza od 30 cm. Te dimenzije omogućuju obradu gredica sa obje strane. Na stazu je najbolje stavljati malč da ne sabijamo tlo prilikom gaženja. Gredice ne treba uzdizati, kako to sasvim pogrešno čine mnogi vrtlari. Na uzdignutim gredicama se tlo brže isušuje pa biljke trpe od suše, odnosno treba ih više zalijevati. Uzdignute gredice imaju svrhu samo na vlažnim tlima.
Sjetva i sadnja povrća
Ako je suditi po dugoročnoj prognozi, i u maju će biti najniže temperature, niže od prosjeka, što znači da i dalje treba voditi računa što i kada sijati i saditi. Tlo će se postepeno grijati uslijed dužih dana i viših dnevnih temperatura, što je dobar razlog da započinjemo sa sjetvama kultura koje nisu toliko osjetljive na mraz, a klijaju u toplom tlu. To su: mrkva, peršun, celer, pastrnjak, rotkvica, salata, cvekla, blitva i kupusnjače. Dok one izniknu, otoplit će pa će brže napredovati. Sa sadnjom rasada osjetljivih povrtnih biljaka treba u kontinentalnim dijelovima pričekati, jer im niske noćne temperature ne prijaju, a mogu im čak i naškoditi, pogotovo mraz koji ih može potpuno uništiti. To su: paradajz, paprika, patlidžan, krastavci, tikvice i tikve. Sijati se mogu na otvoreno krastavci, tikve, tikvice i boranija, ali čim niknu, treba da budemo oprezni pa u slučaju mraza pripremimo agrofoliju - bijelu laganu foliju, kojom ćemo u kritičnom periodu pokriti te osjetljive povrtnice.
Za krompir važi isto, jer kada iznikne, osjetljiv je na mraz.
Rasad bosioka možemo uzgojiti u loncima
Sezonsko cvijeće
Već je u prodaji rasad jednogodišnjeg sezonskog cvijeća. Sa sigurnošću se može saditi na otvoreno tek polovinom maja, ali nestrpljivi ljubitelji bi ga željeli što prije imati na balkonima i u vrtovima. Ukoliko ga zasadimo ranije, treba isto tako biti na oprezu, jer ako stignu mrazevi, a mogući su još do polovine maja, treba ga zaštiti ili unijeti u toplije prostorije. Rasad koji kupujemo treba da ima zdrav korijen krem bijele boje, otvoren bar jedan cvijet da vidimo boju i mnogobrojne pupoljke.
Vani se mogu sijati cinije, lijepe kate, kadifice, slak, latifice, dalije i druge vrste, te saditi lukovice i gomolji gladiola, dalija, ljiljana i dr. jer za pretpostaviti je da dok niknu, prestat će opasnost od niskih temperatura i mrazeva.
Petunija - tako izgleda zdrav i kvalitetan rasad
Zasnivanje travnjaka
Maj je pogodan za zasnivanje novih travnjaka kako sjetvom tako i travnim busom. Tlo treba temeljito pripremiti i usitniti. Sije se 25 do 50 g sjemena parkovske travne smjese po m². Iza sjetve se sjeme plitko ugrablja u tlo i povalja valjkom ili lopatom potisne u tlo. Kada sjeme nikne, ili kada postavimo travni bus, ukoliko nastupi suša, treba travnjak redovno, pa i svakodnevno, zalijevati kišenjem, jer su tek iznikle trave veoma osjetljive na sušu.
Gredice povrća na travnjaku
Sobne biljke
Proljeće je prikladno vrijeme za presađivanje sobnih biljaka. Biljke u malim saksijama presađujemo svake godine, a one u većim svake druge ili treće godine. Nove saksije treba da su do 2 prsta šire od prethodnih. Za sadnju je najbolje koristiti svjež i kvalitetan supstrat. Na tome ne treba štedjeti, jer od supstrata zavisi rast i cvatnja biljaka. Prilikom sadnje možemo mnoge sobne biljke razmnožiti dijeljenjem busena (spatifilum, paprati, afrička ljubičica) ili reznicama (decembar, razne lozice, bršljen, puzavice, fikusi i dr.). Pred nama je praznik, a i duži i topliji majski dani, pa ako ih pravilno iskoristimo, možemo stići sve ono što smo propustili radi posljednjih kišnih, snježnih i mraznih dana. Tako će naši vrtovi i balkoni postati zelene i cvjetne oaze za ljepši i zdraviji život i svakodnevno uživanje.
Rasad paradajza sadimo na otvoreno kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva
