fbpx

Kako je evropska konolizacija Amerike promenila klimu na planeti?

images 2019 01 veliko izumiranje indijanaca ohladilo zemlju aps 498504986

Evropska kolonizacija Amerike, započeta krajem 15. veka, odnela je toliki broj ljudskih života da je poremetila klimu na planeti, zaključak je naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Evropska kolonizacija Amerike, započeta krajem 15. veka, odnela je toliki broj ljudskih života da je poremetila klimu na planeti, zaključak je naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Stručnjaci navode da je poremećaj, koji je usledio nakon dolaska Evropljana na tlo Novog sveta, doveo do toga da velika prostranstva zemlje prekinu da se obrađuju, što je omogućilo drveću i drugoj vegetaciji da se proširi.

Zbog toga je došlo do velikog pada nivoa ugljen-dioksida u atmosferi i hlađenju Zemlje. Taj period u istorijskim knjigama nazvan je Malo ledeno doba, kada su zime u Evropi bile izuzetno hladne.

„Veliki izumiranje američkih starosedelaca dovelo je do nestanka ljudskog i širenja biljnog prisustva na velikim prostranstvima, što je rezultiralo povećanom potrošnjom ugljen-dioksida, njegovim osetno nižim nivoom u atmosferi i promeni temperature“, navodi Aleksander Koh sa svojim kolegama u istraživanju objavljenom u Quaternary Science Reviews.

Tim je proučio sve raspoložive podatke o broju ljudi koji su živeli u Amerikama pre dolaska Evropljana 1492. godine. Onda je utvrđeno koliko je ljudi pomrlo u narednim decenijama od evropskih bolesti (malih i velikih boginja), rata, ropstva i ukupnog društvenog sloma.

Oko 60 miliona je živelo na oba kontinenta pred kraj 15. veka, što je činilo 10 odsto svetske populacije. Međutim, 100 godina kasnije, tek pet ili šest miliona je preživelo. Imajući to u vidu, došli su do brojke da 56 miliona hektara zemlje više nije obrađivano – to je skoro površina današnje Francuske.

Priroda je onda učinila svoje, a vegetacija je ponovo nabujala. Koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi pala je u rasponu od sedam do deset molekula ugljen-dioksida u milion molekula u vazduhu.

„Da bi bolje ilustrovali i stavili to u savremeni kontekst – čovečanstvo sagoreva fosilna goriva i povećava koncentraciju ugljen-dioksida za oko tri molekula godišnje. Što znači da govorimo i velikoj količini ugljen-dioksida koja je tih godina izvučena iz atmosfere“, objasnio je profesor Mark Maslin, koautor studije.

Još jedan učesnik istraživanja, doktor Kris Brirli veruje da ovi podaci mogu da pomognu u borbi protiv klimatskih promena.

„Puno se priča o drugačijim pristupima u rešavanju globalnog zagrevanja i tu je na prvom mestu sadnja drveća, koje bi smanjilo nivo ugljen-dioksida u vazduhu. Iz ove studije sada znamo šta nam je za tako nešto potrebno“, ističe Brirli.

Izvor: RTS