Zemlja se 2020. vrtjela brže nego bilo kad u zadnjih 50 godina
Prošle godine je zabilježeno 28 najbržih dana od 1960, a naša planeta se okretala oko svoje ose nekoliko milisekundi brže od prosjeka.
To nas ne bi trebalo zabrinjavati, okretanje Zemlje oko ose sve vrijeme malo varira jer na nju utiču promjene atmosferskog pritiska, vjetrovi, okeanske struje i kretnje jezgra.
Ovakvo jedva primjetno povećanje ili smanjenje brzine može biti nezgodno jedino za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mjere koordinirano svjetsko vrijeme (UTC), prema kojem postavljamo svoje satove. Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0,4 sekunde, UTC tada krene raditi prilagođavanja.
Dodavanje sekundi
Do sada su se tokom prilagođavanja krajem juna ili decembra većinom dodavale "prestupne sekunde" kako bi se UTC uskladio s astronomskim vremenom. Odnosno, donedavno je ukupni trend rotacije Zemlje usporavao od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih.
Od 1972. godine stručnjaci otprilike svakih godinu i po dana dodaju prestupnu sekundu. Posljednje takvo prilagođavanje bilo je 2016. godine, kada je na Silvestrovo u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodata jedna "prestupna sekunda", piše Live Science.
Ali prošle godine su se stvari posložile drugačije te sada naučnici prvi put razmišljaju o tome da se UTC-u oduzme jedna sekunda. Naime, dan u prosjeku traje 86.400 sekundi, ali će astronomski dan u 2021. u prosjeku biti kraći za 0,05 milisekundi. Na kraju godine moglo bi se raditi o zaostatku od 19 milisekundi.
Prošle godine smo imali 28 bržih dana od najbržeg 2005.
"Ako se stopa rotacije Zemlje ubrza, sasvim je moguće da će biti potrebna negativna prestupna sekunda. Za sada je prerano reći hoće li se to stvarno dogoditi", rekao je za The Telegraph fizičar Peter Whibberley iz instituta National Physics Laboratory u Velikoj Britaniji.
"Na međunarodnom nivou se raspravlja o budućnosti prestupnih sekundi. Moguće je da će potreba za negativnom prestupnom sekundom podstaknuti odluku da se kompletno ukinu prestupne sekunde", dodao je.
Astronomski gledano, Zemlja je prošle godine 28 puta srušila prethodni rekord za najkraći astronomski dan postavljen 2005. Tokom najkraćeg dana te godine, 5. jula, naša planeta se okrenula oko svoje ose za 0.0516 milisekundi brže od prosječnih 86.400 sekundi. Najkraći dan u 2020. godini bio je 19. jula, kada je planeta dovršila rotaciju za 1.4602 milisekunde brže od prosjeka.
