fbpx

Zašto je izumrla ptica dodo?

zasto je izumrla ptica dodo 536191612

Neobična ptica koju je većina upoznala u djetinjstvu čitajući roman Luisa Kerola "Alisa u zemlji čuda" i danas privlači pažnju naučnika.

Ptica dodo ili veliki dodo (Raphus cucullatus) je izumrla vrsta ptice neletačice koja je živjela na ostrvu Mauricijus. Vjeruje se da su za njeno izumiranje odgovorni holandski mornari koji su je lovili tokom svog boravku na Mauricijusu. Ptica dodo se lako hvatala zato što se nije plašila ljudi. Postoje podaci da su se Holanđani iskrcali na ovom ostrvu 1598. godine, nakon čega je populacija dodo ptice ubrzano počela da opada.

Takođe, u radu objavljenom u časopisu Univerziteta u Oksfordu, pominje se i uticaj životinja koje su Holanđani donijeli na ostrvo. Svinje, psi i pacovi hranili su se jajima ove ptice. Kombinacija ovih faktora narušila je prirodnu zajednicu, nakon čega je dodo nestao s lica Zemlje. 

Ne postoji tačan podatak o tome kada su se ljudi prvi put sreli sa ovom neobičnom pticom, međutim Jakob van Nek je Holanđanin koji je prvi opisao dodoa, istovremeno tvrdeći da je upravo on sa svojom posadom otkrio ovu pticu. Ipak, prema istorijskim podacima, Portugalci su se prvi susreli sa dodoom još 1507. godine.

zasto je izumrla ptica dodo aps 622587559 543288260

Ne postoji tačan podatak o tome kada je dodo poslednji put hodao Zemljinom površinom, ali stručnjaci vjeruju da je riječ o XVII vijeku. Dodo je ptica koja intrigira i danas, kako naučnike tako i one znatiželjne umove. Cijeli skeleti ove ptice su jako rijetki, tako da predstava o izgledu ptice jeste izgrađena na skeletu koji je rekonstruisan iz mnoštva različitih ostataka. 

Dakle, ovu pticu prate mnoga pitanja bez odogovora, pa je isti slučaj i sa samim imenom izumrle vrste dodo. Postoje tri etimološka objašnjenja ove riječi. Prva je da potiče od holandske riječi dodoor ili portugalske riječi duodo što znači "budala" ili "ludak". Najprihvatljivije je treće objašnjenje - holandska riječ dodaars koja označava neku vrstu čvora od dlaka na ljudskom telu.

nationalgeographic.rs