Zaključak istraživanja: Fukushima nam je svima dala dozu radijacije jednog rendgena
Ipak, nema razloga za zabrinutost. To je glavna poruka znanstvenog tima koji je proveo globalno istraživanje o izlaganju zračenju uzrokovanom nesrećom u japanskoj nuklearki Fukushima-Daiichi.
Zaključak istraživanja: svatko na Zemlji dobio je ekvivalent jednog rendgenskog posjeta. Taj rizik je zanemariv. Svake godine nebrojeno puno pacijenata radi radiološke pretrage u bolnicama s višim dozama od izloženosti izazvane događajem Fukushima.
Važno je za napomenuti, a to naglašavaju znanstvenici, da od velike količine radioaktivnog materijala otpuštene u okoliš, oko 80 posto toga su pretrpjeli oceani i polovi, a ljudi diljem svijeta su bili najmanje izloženi. Glavni izvor zračenja je radioaktivni element cezij-137.
„Ne moramo se brinuti”, izjava je Nikolaosa Evangelioua s norveškog instituta za istraživanje zraka, “ono što smo pronašli bilo je da smo svi dobili dodatnu X-zraku.” Većina podataka znanstvenog tima proizlazi od podataka organizacije (Comprehensive Test Ban Treaty Organization) koja koristi globalnu mrežu stanica za mjerenje razine zračenja u okolišu.
Inače, mjerna jedinica za ekvivalentnu dozu ionizirajućeg zračenja je sivert (Sv), kao i za pokazivanje biološkog učinka razina zračenja koje apsorbira ljudsko tkivo. Nakon katastrofe Fukushima prosječna je osoba primila 0,2 (mSv) zračenja. Standardno radiološko zračenje je oko 0,1 mSv, dok tipično CT snimanje proizvodi 15 mSv. Da bi se ovo stavilo u perspektivu, potrebno je 1000 mSv (1 Sv) za pojavu bolesti zračenja.
Da ste izloženi 1 Sv zračenja upravo sada, vjerojatno biste doživjeli ekstremni slučaj mučnine i povraćanja, ali ne biste odmah umrli. Međutim, bili biste u povećanom riziku od stanja povezanih s izlaganjem zračenju. Mještani koji su živjeli u blizini elektrane Fukushima primili su nešto veću dozu zračenja, između 1 i 5 mSv. Dalje u Japanu, prosječna doza zračenja bila je 0,5 mSv.
Ekosustav koji je okruživao mjesto Fukushima pretrpio je puno teži udarac, s padom raznolikosti ptica, insekata i populacije sisavaca. Povrh toga, oko 160 tisuća ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove nakon događaja, od kojih su tisuće još uvijek raseljene. Čišćenje mjesta se nastavlja do danas – i hoće još vjerojatno desetljećima.
