Uzgoj konoplje, CBD i medicinska marihuana u državama bivše Jugoslavije

Zemlje Jugoistočne Europe imaju dugu povijest uzgoja konoplje. Bivša Jugoslavija je 1949. godine u proizvodnji konoplje bila treća u svijetu, s ukupnom površinom od 80.000 ha nasada konoplje. Raspadom bivše Jugoslavije, bivše savezne republike, a sada neovisne države, donose različite zakone u vezi s uzgojem konoplje, CBD-om i medicinskim kanabisom. Medicinska marihuana legalna je u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, a i druge zemlje mogle bi se odlučiti na legalizaciju u bliskoj budućnosti, piše ilesol.com

Zakoni o kanabisu u Sloveniji

U Sloveniji je prije Drugog svjetskog rata oko 160 ha poljoprivrednih površina bilo zasijano konopljom. Tada se njen uzgoj ubrzano počeo smanjivati, da bi se ugasio do kraja ’70-ih. Revitalizacija industrijske konoplje u Sloveniji eksperimentalno je započela 2000. godine, kada se konoplja koristila samo za proizvodnju sjemena, a konopljina vlakna za izolaciju građevina.

U 2004. godini Slovenija se priključila EU i dopustila uzgoj konoplje u prehrambene i industrijske svrhe. Uzgoj konoplje reguliran je Zakonom o proizvodnji i prometu droga, a dozvole izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Dopuštene su sorte s popisa EU, koje ne smiju prelaziti 0,2% THC. Propisi dopuštaju klasičnu proizvodnju sjemena, a polja moraju imati najmanje 10 hektara za konvencionalne poljoprivrednike ili 1 za organske uzgajivače. Područja pod nasadima konoplje stabilizirala su se na oko 300 ha godišnje na prostoru cijele Slovenije.

Trenutno je proizvodnja i prerada kanabisa u CBD u Sloveniji u zastoju, kaže Dejan Rengeo, stručni suradnik Međunarodnog instituta za kanabinoide (ICANNA).

„Što se tiče ekstrakcije i proizvodnje CBD-a i drugih kanabinoida, stvari su se zakomplicirale 2019. godine, kada su inspekcije počele vršiti strože kontrole referirajući se na Novu hranu. Tada su mnogi mali uzgajivači i prerađivači dobili zabranu proizvodnje. Kasnije su neki oživjeli proizvodnju i sada su negdje u sivoj zoni. Situacija je najbolja za one koji proizvode od uvoznih sirovina. Unatoč mnogim obećanjima i pokušajima, stvari se ne rješavaju zbog skupine utjecajnih ljudi u Ministarstvu zdravstva, koji se oštro protive bilo kakvoj liberalizaciji kanabisa. Oni ni sami ne znaju zašto, uglavnom odbacuju sve argumente”, objasnio je.

Gorazd Reberšak, potpredsjednik CANNAGIZ-a, ekonomske interesne skupine za potporu kanabisa, istaknuo je nedostatke sadašnjeg zakonodavnog modela Slovenije.

„Konoplja se samo može uzgajati, dok propagacija nije dopuštena ni u kojem smislu. Moramo kupovati sjeme sa sortne liste EU i protiv toga se borimo. Austrijanci više nemaju tu obvezu, pa im ne možemo konkurirati”, rekao je Reberšak.

Slovenska vlada je 2013. godine reklasificirala kanabinoide u ilegalne droge klase II. U 2018. godini Piratska stranka Slovenije u parlamentu je dala prijedlog zakona kojim bi se kanabis legalizirao za sve namjene, ali taj prijedlog nije prošao. Kao razlog odbijanja, slovenska je vlada navela da je u suprotnosti s međunarodnim obvezama koje je Slovenija preuzela kao stranka u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961. godine.

Medicinski kanabis još uvijek nije legalan u Sloveniji, ali određeni kanabinoidni lijekovi, kao što su Sativex i Marinol, odobreni su za upotrebu pacijenata. U teoriji je moguće dobiti liječnički recept za lijekove na bazi kanabisa. Međutim, postoji samo nekoliko liječnika s odgovarajućim znanjem koji su spremni izdati takve recepte.

Zakoni o kanabisu u Hrvatskoj

Prije Drugog svjetskog rata, konoplja se uzgajala na 11.500 ha hrvatskog teritorija. Od 60-ih do 90-ih godina proizvodnja je u stalnom padu, da bi bila potpuno ugašena 1995. godine.

U 2003. godini Ministarstvo poljoprivrede donijelo je uredbu kojom navodi da se Cannabis sativa L. s udjelom THC-a manjim od 0,2% smije uzgajati isključivo za proizvodnju vlakana, proizvodnju sjemena za stočnu hranu i reprodukciju sjemena. U stvarnosti je u to vrijeme uzgoj konoplje bio nemoguć jer je podzakonskim aktom (Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu) naloženo da se sorte dopuštene za proizvodnju moraju testirati na sadržaj THC-a prije uvrštavanja na listu sorti hrvatskih poljoprivrednih biljaka.  No, ta ispitivanja nikada nisu provedena za bilo koju sortu.

Ovaj podzakonski akt izmijenjen je 2012. godine, a prema novim pravilima prihvaćena je Zajednička sortna lista EU. Uzgajivači su smjeli proizvoditi konoplju samo za hranu ili hranu za životinje.

U ožujku 2013. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je zakon o prilagođenoj regulativi koji je obuhvaćao propise za Cannabis sativu i smolu kanabisa u skladu s Konvencijom UN-a o psihotropnim tvarima iz 1971. godine. Zakon se odnosi na biljku, dijelove biljke ili bilo koje druge sastojke, kao što su smole, ekstrakti ili tinkture. U srpnju 2013., Hrvatska se pridružila EU kao 28. država članica.

Najveći pomak u zakonodavstvu dogodio se 2019. godine, kada je Hrvatski sabor izmijenio Zakon o suzbijanju zlouporabe droga i omogućio tvrtkama uzgoj kanabisa u medicinske svrhe. Kao regulatorno tijelo u tu svrhu postavljeno je Ministarstvo zdravstva. Agencija za lijekove i medicinske proizvode trebala bi započeti s izdavanjem dozvola za tvrtke koje žele uzgajati kanabis u medicinske svrhe.

Istim zakonom konoplja je definirana kao biljka s udjelom THC-a od 0,2% i manje, a njene sorte navedene su u katalogu biljnih sorti EU. Zakon jasno kaže da konoplja nije među biljkama navedenima na hrvatskom Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga.

Dakle, čak i prije presude Europskog suda u slučaju Kannavape i priznanja Europske komisije da CBD nije opojna droga, Cannabis Sativa L. izbrisana je s popisa opojnih droga u Hrvatskoj. Od tada konoplja i proizvodi od konoplje više nisu u nadležnosti Ministarstva zdravstva, već Ministarstva poljoprivrede. Mogu se legalno uzgajati, prerađivati te se njima trguje kao i bilo kojom drugom poljoprivrednom robom.

Također, proizvodnja kanabisa više nije ograničena na industrijske svrhe. Članak 13. novog Zakona o suzbijanju zlouporabe droga kaže da se može proizvoditi u medicinske svrhe uz dozvole Ministarstva zdravstva i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

Proizvodnja u industrijske svrhe također je znatno olakšana novom uredbom Ministarstva poljoprivrede – 15 dana prije sadnje, zainteresirane tvrtke ili pojedinci trebaju se samo registrirati on-line. Cijela biljka konoplje legalna je u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, automobilskoj industriji i za proizvodnju biogoriva.

U Hrvatskoj je 2020. godine bilo oko 80 proizvođača konoplje, koji su tu biljku uzgajali na oko 2.500 ha.

Kako kaže Saša Bajilo, dugogodišnji aktivist, član Povjerenstva za primjenu kanabisa u medicinske svrhe i osnivač Ilesol Pharmaceuticals, hrvatski zakoni su najbolji u EU.

“Odluka Europskog suda u potpunosti je u skladu s hrvatskim zakonima. Zapravo je ovom presudom započelo usklađivanje zakona EU i Hrvatske. U Hrvatskoj uskoro očekujemo usvajanje uredbe o uzgoju kanabisa (ne konoplje) u medicinske svrhe. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga iz 2019. godine, samo će se tvrtke koje imaju dozvolu za proizvodnju lijekova moći baviti ovom djelatnošću”, kaže Bajilo.

Kako ističe, proizvodnja biomase i prerada biomase u CBD proizvode u Hrvatskoj su u porastu. „Postoji značajan broj velikih poljoprivrednika koji imaju dugogodišnje iskustvo i tehnologiju za proizvodnju vrhunske biomase. Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko manjih proizvođača CBD ulja i kozmetike. Najveći smo i jedini proizvođač sastojaka, gotovih proizvoda i kozmetike. Očekujemo potvrdu dokumentacije o Novoj hrani do početka travnja u Velikoj Britaniji (03/31) i registraciju u EU 2022. godine“, rekao je Bajilo.

Zakoni o kanabisu u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini zakoni se razlikuju ovisno o entitetu. U Federaciji Bosne i Hercegovine uzgoj konoplje dozvoljen je samo za proizvodnju sjemena, vlakana i stočne hrane, te daljnje razmnožavanje i preradu sjemena. To je regulirano Zakonom o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, usvojenim 2006. Prema tom Zakonu, uzgoj je dozvoljen uz dozvolu izdanu od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Dozvola se može dobiti ako pojedinac ili tvrtka ima ugovor s kupcem ili je istodobno registrirano kao tvrtka koja kupuje i trguje s konopljom.

U Republici Srpskoj uzgoj konoplje reguliran je Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga iz 2003. godine, izmijenjenim i dopunjenim 2004. godine. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izdaje dozvole za uzgoj konoplje. Zemljište mora biti veličine najmanje 1 ha. U siječnju 2021. godine, na snagu je stupila nova uredba Ministarstva poljoprivrede, koja je donijela veću fleksibilnost pri uvozu sjemena. Od 2018. godine, u Republici Srpskoj izdano je više od desetak dozvola, ali do danas nema usjeva konoplje. Ograničenje THC-a je 0,2%.

Glavni problem u BiH vezan uz uzgoj industrijske konoplje je neusklađenost zakonskih propisa i propisa između dva entiteta- Republike Srpske i Federacije BiH, objašnjava Nemanja Bursać, poljoprivredni konzultant.

„Do sada smo imali situaciju da je bilo dopušteno uzgajati industrijsku konoplju i obrađivati lišće i sjeme industrijske konoplje (ne cvijeta), ali nije bilo moguće uvoziti sjeme industrijske konoplje. U siječnju 2021. godine, na razini Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojilo je novu uredbu koja bi trebala omogućiti lakše upravljanje industrijskom proizvodnjom konoplje. U kontekstu uzgoja i konkurentnosti proizvođača iz BiH, veliki problem predstavlja lista dozvoljenih sorti industrijske konoplje, koja sadrži osam sorti industrijske konoplje, a to su uglavnom premašene i zastarjele sorte. Također i činjenica da je u BiH zabranjena prerada cvijeta industrijske konoplje. Smatram da iz prerade cvijeta dolazi najveća dodatna vrijednost te proizvođači iz BiH teško mogu biti konkurentni s proizvođačima iz zemalja u kojima je dozvoljena prerada cvijeta industrijske konoplje”, rekao je Bursać.

Medicinski kanabis nije legalan u oba entiteta u Bosni i Hercegovini. Međutim, nedavne izjave članova parlamenta i lokalnih predstavnika u Federaciji Bosne i Hercegovine ukazuju da nema protivljenja legalizaciji.

Zakoni o kanabisu u Srbiji

Između dva svjetska rata u Srbiji je postojalo oko 30 velikih i 10 manjih tvornica za preradu konoplje. Konoplja se uzgajala u okolici Leskovca i Vranja, Bujanovca, Aleksinca i Kruševca. Za izvoz se konoplja uzgajala u Bačkoj, Srijemu i Vranjskoj Banji. Danas u Srbiji ima oko 1.500 ha usjeva industrijske konoplje.

Uzgoj konoplje reguliran je Zakonom o psihoaktivnim kontroliranim tvarima usvojenim 2010. godine i izmijenjenim i dopunjenim 2018. godine. Legalno je uzgajati sorte konoplje navedene u Registru priznatih sorti. To su Novosadska konoplja, Fedora 17, Helena, Marina i Monoica. Međutim, u Srbiji su dostupne samo Fedora 17, Helena i Monoica. Za razliku od ostalih država u regiji, koje i dalje drže ograničenje od 0,2% THC-a, Srbija dopušta do 0,3% THC-a u biljkama industrijske konoplje. Ministarstvo poljoprivrede izdaje dozvole prema Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje iz 2013. godine, a mogu se dobiti za proizvodnju vlakana, proizvodnju sjemena za ishranu životinja, daljnje razmnožavanje, preradu, ispitivanje kakvoće sjemena i njegovu trgovinu.

U 2019. godini Komisija za psihoaktivne kontrolirane tvari navela je CBD kao tvar koja može izazvati farmakološku ovisnost. Međutim, to je bilo izrečeno samo u obliku stava te nije vjerojatno da će CBD u Srbiji dospjeti na listu psihoaktivnih kontroliranih supstanci. Trenutno uzgoj konoplje u tu svrhu ostaje u sivoj zoni, kao i ekstrakcija CBD ulja.

“Sukladno srpskom zakonodavstvu, CBD nije psihoaktivna tvar i nije na popisu psihoaktivnih kontroliranih tvari. S druge strane, CBD sam po sebi nije reguliran, što otežava uvjete za njegovo plasiranje na tržište. Na primjer, CBD proizvod ne može se uvesti pod njegovim tarifnim brojem, nego se CBD proizvodi uvoze pod tarifnim brojevima proizvoda koji sadrže CBD, poput kozmetike ili dodataka prehrani, sve dok je sadržaj THC-a niži od 0,3%, a sam proizvod zadovoljava uvjete za stavljanje na tržište. Za sada ne postoji zakon koji potvrđuje da je dopušteno proizvoditi i plasirati na tržište proizvode koji sadrže CBD, a podzakonski propisi ne navode da je moguće koristiti industrijsku konoplju za potrebe proizvodnje proizvoda sa CBD-om”, objašnjava Siniša Čolević, odvjetnik i partner u Ortačkom advokatskom društvu Stanivuković i partneri.

Medicinska marihuana u Srbiji je ilegalna, uz nedavne slučajeve uhićenja građana zbog posjedovanja stabljika indijske konoplje. 

Zakoni o kanabisu u Crnoj Gori

CBD u Crnoj Gori je legalan uz limit od 0,2% THC-a. Uzgoj konoplje reguliran je Zakonom o sprječavanju zloupotrebe droga iz 2011. godine, izmijenjenim i dopunjenim 2014. godine. Uzgoj konoplje dopušten je u industrijske i prehrambene svrhe ako pojedinac ili tvrtka ima ugovor o otkupu punog prinosa najkasnije četiri mjeseca nakon žetve. Ministarstvo poljoprivrede izdaje dozvole za uzgoj industrijske konoplje.

Izuzetak je kada se konoplja uzgaja u znanstvene svrhe. U tom slučaju, tvrtka ne treba dozvolu Ministarstva poljoprivrede. Umjesto toga, zemljište mora biti registrirano za obrađivanje u znanstvene svrhe.

Nedavno su u Crnoj Gori nastali pravni problemi kada je analiza istog proizvoda, koji je dva puta testiran u tri mjeseca, pokazala 0,016% THC i 0,33% THC sadržaja.

Medicinski kanabis u Crnoj Gori može se nabaviti putem posebno licencirane tvrtke, koja, nažalost, još ne postoji. Inicijativa za legalizaciju marihuane u medicinske i rekreacijske svrhe Legalizuj.me do sada je prikupila 5.000 potpisa podrške, što je dovoljno za pismo Vladi.

„Naša je vizija legalizacije unaprijediti uzgoj i preradu kanabisa, a time i poljoprivredu i industriju, uz državne subvencije koje bi se davale poljoprivrednicima kako bi mogli kupiti materijal i alate, dok bi država imala koristi od naplate poreza na prodaja kanabisa”, kaže Nikola Banović, izvršni direktor Legalizuj.me.

“Također, želimo da svaki potrošač može kupiti do 40 grama mjesečno u kafićima koristeći osobnu iskaznicu kako ne bi bilo zlouporabe. Potrošnja bi bila ograničena na mjesta stanovanja, kafiće i određena turistička mjesta, kako bi se maloljetnici zaštitili od kontakta s kanabisom prije navršene osamnaeste godine. Kanabis vidimo kao obnovljivi resurs koji će u potpunosti reformirati gospodarstvo, poboljšati medicinu i smanjiti stopu kriminala u Crnoj Gori”, kaže Banović, koji od vlasti očekuje racionalnu i adekvatnu reakciju.

Zakoni o kanabisu u Sjevernoj Makedoniji

U Sjevernoj Makedoniji konoplja se trenutno ne može legalno uzgajati ili prerađivati u bilo koju svrhu. Upotreba neklijavih sjemenki konoplje nije ograničena.

S druge strane, medicinski kanabis je legalan od 2016. godine, kada je izmijenjen Zakon o kontroli opojnih droga i psihoaktivnih tvari. Odluka je donesena bez političke oporbe i uz 70 posto potpore u javnim anketama. Ilegalna proizvodnja i prodaja marihuane i dalje se kažnjavaju zatvorom od jedne do deset godina.

U intervjuu za Deutsche Welle u prosincu 2020. godine, premijer Zoran Zaev najavio je da njegova vlada planira legalizirati marihuanu u rekreacijske svrhe. Glavni grad Skoplje i područje Ohrida pretvorit će se u turistička mjesta za kanabis i to će potaknuti gospodarstvo, najavio je.

Predstavio je model u kojem bi vladina agencija omogućila svakom građaninu da uzgaja do tri biljke samostalno ili putem tvrtki koje će to činiti umjesto njih. Zaev je rekao kako je do sada vlada izdala 59 dozvola za uzgoj.

“Nije u redu da netko ide u zatvor jer je koristio pola grama prirodnog kanabisa za osobnu upotrebu, u vrijeme kada posvuda u svijetu ova biljka postaje legalna i za medicinske i za gospodarske djelatnosti. Ovaj posao započinje 2021. godine, kada očekujemo raspravu u parlamentu. Rasprava o sveukupnoj legalizaciji bit će do kraja lipnja 2021., raspravit ćemo prethodno, čuti ćemo glas građana, a zatim će parlament postupiti u skladu s uputama dobivenim od građana ”, rekao je Zaev na prezentacija vladinog plana „Akcija 21 – Europski standardi kod kuće“.

Kanadska tvrtka International Cannabis Corp. (ICC) 2018. godine izvijestila je o kupnji 100 postotnog udjela u tvrtki Balkan Cannabis Corp, koja posjeduje sjeverno-makedonsku dozvolu za uzgoj i ekstrakciju medicinskog kanabisa, kao i bugarske medicinske dozvole za uzgoj kanabisa i konoplje.

Imajući u vidu dugu tradiciju ove regije, novi pozitivni pomaci u zakonodavstvu na globalnoj razini mogli bi dovesti do renesanse u uzgoju, preradi i trgovini konopljom. Medicinski kanabis zasigurno će ostvariti pristup pacijentima u nekim državama, a i legalizacija u rekreacijske svrhe postaje sve vjerojatnija.