Novo istraživanje potvrdilo svijest među životinjama
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Iako još uvijek postoji mnogo neodgovorenih pitanja, sve veći broj naučnika pridružuje se mišljenju da svijest nije ekskluzivno ljudska karakteristika.
Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od riba do insekata, možda dijeli s nama ne samo planetu, već i svjesne doživljaje? Zvuči zapanjujuće, zar ne? No, upravo to sugeriše nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, koje je uključilo naučnike iz različitih krajeva svijeta. Razgovarajmo o tome kako bi ove informacije mogle promijeniti naš pogled na životinje i način na koji s njima postupamo.
Je li moguće da “pametne” hobotnice i pčele osjećaju kao mi?
Razmislite o hobotnicama, fascinantnim morskim stvorenjima poznatim po svojim izuzetnim kognitivnim sposobnostima. Studije su pokazale da ove životinje mogu rješavati složene zagonetke i, što je još važnije, da mogu osjećati bol – fizičku i emocionalnu. Slično tome, ponašanja poput tuge ili radosti promatrana su kod vrana, pasa, miševa i čak slonova, što ukazuje na mogućnost da i oni proživljavaju svijet na način koji nije tako različit od ljudskog.
A što je s insektima? Da, čak i insekti su predmet istraživanja. Pčele i muhe, koje možda smatramo jednostavnim organizmima, također su pokazale ponašanja koja bi mogla implicirati svjesne doživljaje. Skoro četrdeset istraživača nedavno je potpisalo New York Deklaraciju o životinjskoj svijesti, koja je predstavljena na konferenciji u New Yorku, naglašavajući širinu i dubinu potencijalne svijesti unutar životinjskog carstva.
Novi pogledi na životinjsku svijest i zaštita životinja
Iako još uvijek postoji mnogo neodgovorenih pitanja, sve veći broj naučnika pridružuje se mišljenju da svijest nije ekskluzivno ljudska karakteristika. Štoviše, novi dokazi sugerišu da mnoge životinje, uključujući sve kičmenjake i mnoge bezkičmenjake kao što su glavonošci, rakovi i insekti, mogu imati svjesne doživljaje. Ova saznanja ne samo da šire naše razumijevanje svijeta prirode, već nam postavljaju i etička pitanja: kako bi ove informacije trebale uticati na zakone koji se tiču zaštite i dobrobiti životinja?
Članovi Wild Animal Initiative, koji su također bili uključeni u ove studije, istaknuli su važnost razumijevanja životinjske svijesti za donošenje informiranih odluka u zakonodavstvu i zaštiti životinja. Uzimajući u obzir sve veće dokaze, naučna zajednica sada ozbiljno shvaća ovu temu, promatrajući je ne kao perifernu ili neobičnu, već kao ključnu za razumijevanje kako životinje doživljavaju svijet.
Jonathan Birch iz Londonske škole ekonomije i političkih nauka, jedan od potpisnika deklaracije, izjavio je za Nature da je “dokazivanje životinjske svijesti više nije naivno niti ludo”. Slično razmišlja i Anil Seth, direktor Centra za nauku o svijesti na Univerzitetu u Sussexu, koji naglašava da postojeći dokazi ukazuju na realnu mogućnost svjesnih iskustava kod životinja vrlo različitih od ljudi.
Sve ovo vodi prema dubljem preispitivanju naših trenutnih praksi i zakona koji se tiču životinja. “Kada postoji realna mogućnost svjesnog iskustva kod životinje, ignorisanje te mogućnosti u odlukama koje utiču na nju smatra se neodgovornim,” stoji u deklaraciji. Ova rečenica odjekuje kao poziv na promišljanje i potencijalno redefinisanje našeg odnosa prema životinjama, što bi moglo oblikovati buduće generacije kako gledaju na život oko sebe.
Kroz ove nove spoznaje, možemo se samo nadati da će se širi društveni i zakonodavni okviri prilagoditi, pružajući životinjama zaštitu i poštovanje koje zaslužuju, dok istovremeno širimo granice našeg znanja o svijetu koji dijelimo, prenosi geek.hr.
