Nova studija o propasti civilizacije Maja
Foto: Afp
Osim što nam daje koristan uvid u povijest drevnog naroda Maja, nova je studija također i upozorenje o tome kako klimatske promjene mogu brzo napraviti pritisak čak i na najstabilnije i najuspješnije civilizacije.
Znanstvenici su zavirili kroz 800 godina povijesti kako bi zaključili da je Mayapan, prijestolnica kulture i politike naroda Maja s poluotoka Yucatán u 13. i 14. stoljeću, možda propao zbog suše. Ta je suša, smatraju znanstvenici, dovela do građanskog sukoba, koji je zauzvrat dovela do političkog kolapsa, nakon čega su se ljudi povukli u manja i sigurnija naselja.
Osim što nam daje koristan uvid u povijest drevnog naroda Maja, nova je studija također i upozorenje o tome kako klimatske promjene mogu brzo napraviti pritisak čak i na najstabilnije i najuspješnije civilizacije.
Višestruki izvori podataka pokazuju da su se građanski sukobi značajno povećali, a generalizirano linearno modeliranje dovodi u korelaciju sukobe u gradu sa sušnim uvjetima između 1400. i 1450. godine nove ere. Tvrdimo da je dugotrajna suša eskalirala napetosti suparničkih frakcija, ali naknadne prilagodbe otkrivaju otpornost na regionalnoj razini, osiguravajući da su političke i ekonomske strukture Maja izdržale do kontakta s Europom početkom 16. stoljeća, pišu znanstvenici u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature Communications.
Autori studije već su imali puno povijesnih zapisa s kojima su mogli raditi, a koji su pokrivali promjene stanovništva, suvremenu prehranu i klimatske uvjete. Ti su zapisi dopunjeni novom analizom ljudskih ostataka u potrazi za znakovima traumatskih ozljeda koje upućuju na sukob.
Pojavile su se korelacije između povećane količine oborina i povećane populacije u tom području, te između naknadnog smanjenja količine oborina i povećanog sukoba. Dugotrajna suša između 1400.-1450. godine najvjerojatnije je dovela do napuštanja Mayapana, kažu autori studije.
Nedostatak vode bi utjecao na poljoprivredne prakse i trgovačke rute, stavljajući pritisak na ljude Mayapana, sugerira studija. Kako je hrane postajalo sve manje, a situacija sve opasnija, ljudi su, ili umirali, ili se raspršili.
U posljednjoj masovnoj grobnici iskopanoj prije nego što je grad napušten, znanstvenici pišu da su mnogi ostaci vjerojatno pripadali članovima obitelji Cocoma (šefova država), što je bio rezultat krvavog kraja izazvanog sukobom frakcija i društvenim nemirima.
Naša otkrića podupiru legendarni institucionalni kolaps Mayapana između 1441. i 1461. godine, posljedicu građanskog sukoba potaknutog političkim rivalstvom i ambicijom, koji je bio ugrađen u društveno pamćenje naroda Jukateke čija su svjedočanstva ušla u pisane zapise ranog kolonijalnog razdoblja, pišu autori studije.
Ljudski odgovori na pritiske na okoliš kao što je suša očito su složeni, razlikuju se po regijama i po razdobljima te postoji toliko puno čimbenika koje treba odvagati i uravnotežit,i kada dođe do razmatranja zašto se povijesno stanovništvo ponašalo na takav način.
Kretanje ljudi u druge dijelove poluotoka Yucatán, uključujući uspješne obalne gradove i politički neovisna naselja, pomoglo je kulturi Maya da nastavi napredovati nakon pada Mayapana i bilo je malo dokaza o bilo kakvom sukobu između ovih regija prije početka španjolske vladavine.
To je dokaz otpornog sustava prilagodbi čovjeka i okoliša, kažu znanstvenici, ali dodaju da prilagodbe narod mogu dovesti samo do određene granice. Te iste regije, zajedno s ostatkom svijeta, ponovno se sad suočavaju s klimatskom krizom.
Arheološki i povijesni zapisi vrlo su prikladni za ispitivanje prošlih društvenih učinaka klimatskih kriza tijekom dugoročnih ciklusa. Područje Maja nudi širinu i dubinu arheoloških, povijesnih i klimatskih zapisa bitnih za proučavanje korelacija između društvenih promjena i fluktuirajućih klimatskih uvjeta, pišu na kraju auori studije.
Izvor: Science Alert
