Naučnici našli pretka misterioznog hobita
Novootkriveni fosili na indonežanskom otoku stari su stotine hiljada godina i možda mogu napokon riješiti misteriju niske ljudske vrste kojoj je dat nadimak „hobit“.
Naučnici su u srijedu opisali dijelove kosti i zub, dobijene na prastaroj obali rijeke, kao dijelove tijela izumrle hobitske vrste.
Fosili su stari skoro 700.000 godina i produžavaju hobitsku priču značajno dalje od vremena iz kojeg potječu prvobitni ostaci (50.000 godina), navodi se u dvije studije objavljene u magazinu Nature u srijedu.
Naučnicima poznati kao Homo floresiensis, hobiti su prosječno bili visoki 106 centimetara, imali su mali mozak veličine čimpanzinog i bili su ranije poznati samo kroz fosile i kamene alate iz pećine na otoku Flores.
Novi fosili iskopani 2014. godine na livadama sedamdeset kilometara istočno od pećine gdje je prva hobitska kost nađena 2003. godine jačaju teoriju kako su hobiti stigli na otok Flores kao drugačija, veća vrsta hominina (ranog čovjeka), vjerovatno prije milion godina. Onda se nešto veoma čudno desilo.
Ovi uspravni ljudi koji su koristili alate smanjivali su se generacijama dok nisu postali visoki jedva polovinu prvobitne visine i imali pola prvobitne težine. Proces je nazvan „otočkim patuljizmom“ i veoma je poznat kod životinja, gdje se neke vrste smanjuju na šestinu svoje prvobitne veličine jer se adaptiraju okruženju i manjku sredstava za život.
Ovo je prvi čvrsti dokaz smanjivanja čovjeka.
„Hobit je stvaran, to je prastara ljudska vrsta koja je drugačija od naše i danas više ne postoji na našoj planeti“, kazao je Adam Brumm, arheolog na Istraživačkom centru ljudske evolucije pri Univerzitetu u Queenslandu (Australija) i vodeći autor jedne od studija.
Gerrit van den Bergh, vođa iskopavanja i paleontolog australskog Univerziteta Wollongong, kazao je kako novi fosili s Floresa imaju sličnosti s fosilima Homo erectusa koji su prvobitno nađeni na indonežanskom otoku Java.
Fosili uključuju četiri zuba odrasle osobe i dva zuba bebe, dio vilične kosti i fragment lobanje od dvoje djece i jednog ili dvoje odraslih koji su možda poginuli u erupciji vulkana. Vilična kost sugerira kako je ta osoba bila čak i malo manja od kasnijih ostataka iz pećine.
„Sada se čini kako je 'Hobit' s Floresa zaista smanjeni Homo erectus“, dodaje Brumm.
Istražitelji kažu kako se sada može odbaciti jedna teorija, a to je da su hobiti s Floresa zapravo moderna ljudska bića koja su se smanjila bolestima i genetskim poremećajima.
„Ova otkrića jednom za svagda utišavaju sumnjičavce koji vjeruju kako je Homo floresiensis bio samo bolesni Homo sapiens“, navodi Van der Bergh.
Najviše iznenađuje činjenica kako su nedavno iskopani primjerci bili ništa veći od onih koji su živjeli na otoku više od 600.000 godina kasnije.
„Bio sam iznenađen kada sam vidio ove nove fosile“, kaže koautor Yousuke Kaifu, naučnik s Nacionalnog prirodnjačkog muzeja u Tokiju.
Bilo šta tako staro, dodaje, očekivalo se da liči na većeg Homo erectusa ili neku drugu primitivnu vrstu.
„Ono šta smo našli je veliko iznenađenje. To sugerira kako je Homo floresiensis ekstremno stara vrsta koja je nastala iz manje na Floresu u veoma ranom periodu, moguće ubrzo nakon što je stigla na otok prije milion godina“, dodaje Brumm.
(Agencije)
