Na svijetu nema dovoljno voća i povrća da bismo se svi zdravo hranili

Studija je objavljena u časopisu PLOS One, a vodilo ju je Sveučilište u Guelphu promatrajući globalnu poljoprivrednu proizvodnju.

“Jednostavno se ne možemo svi zdravo hraniti u trenutnom globalnom sustavu poljoprivrede”, izjavio je koautor studije Evan Fraser.

Tim je radio s pretpostavkom da polovica naše prehrane mora sadržavati voće i povrće. Zatim četvrtina cjelovite žitarice, a druga četvrtina treba sadržavati proteine, masti i mliječne proizvode. To su preporuke harvardskog vodiča “Zdrave prehrane”.

Zatim su uspoređivali koliko se zemljišta koristi za poljoprivredu i koliko ih je potrebno za ispuniti ove smjernice. Projicirali su nalaze do 2050. kad bi globalno stanovništvo moglo dosegnuti brojku od 9,8 milijardi, prema UN-u.

Ima dovoljno žitarica, šećera i masnoća za sve. Istovremeno, voća, povrća, proteina i bjelančevina ipak nema dovoljno za svačije potrebe.

“Sada proizvodimo 12 porcija žitarica po osobi umjesto preporučenih osam. Zatim pet porcija voća i povrća umjesto 15 te tri porcije ulja i masti umjesto jedne. Proizvodimo i tri porcije proteina umjesto pet i četiri porcije šećera umjesto nijedne”, navodi se u priopćenju.

Jedan od razloga je da zemlje u razvoju imaju tendenciju fokusirati se na ugljikohidrate, koje je lako proizvesti.

Drugi problem je što su masnoće, šećer i sol “ukusni”, tvrde stručnjaci. Svi ti faktori su zajedno rezultirali sustavom koji prekomjerno proizvodi takve vrste hrane.

Kako bi se ispunile preporuke,  stručnjaci tvrde kako bismo trebali jesti manje mesa, dok bi se trebalo proizvesti više biljnih bjelančevina. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine trebalo bi nam 12 milijuna hektara obradivog zemljišta te 1 milijarda hektara pašnjaka kako bismo zadovoljili trenutnu potražnju.