Na karti svemira 300.000 novih galaksija
Međunarodna grupa astronoma kaže da njihovo otkriće baca novo svjetlo na najdublje tajne svemira, uključujući fiziku crnih rupa i razvoj galaksija.
Poznati svemir upravo je postao mnogo veći.
Nova karta noćnog neba, objavljena u utorak, ocrtala je stotine hiljada prethodno nepoznatih galaksija, otkrivenih korištenjem teleskopa koji može detektirati izvore svjetlosti koje optički instrumenti ne mogu vidjeti.
Međunarodna skupina astronoma koja stoji iza tog istraživanja svemira kaže da njihovo otkriće doslovno baca novo svjetlo na najdublje tajne svemira, uključujući fiziku crnih rupa i razvoj galaksija.
"Ovo je novi prozor u svemir", rekao je Cyril Tasse, astronom iz pariske opservatorije, prenosi HINA.
'Ništa slično nismo vidjeli prije'
"Kad smo ugledali prve snimke, zapitali smo se: 'Šta je ovo?' Ništa slično nismo vidjeli prije."
Više od 200 astronoma iz 18 zemalja bilo je uključeno u studiju kojom se radioastronomijom pregledavalo nebo iznad sjeverne hemisfere i otkrilo približno 300.000 izvora svjetlosti za koje se smatra da su nove galaksije.
Radioastronomija omogućava naučnicima da svemir istražuju radiovalovima i otkriju radijaciju koja se proizvede pri interakciji velikih nebeskih objekata.
Grupa se koristila teleskopom niske frekvencije LOFAR u Holandiji kako bi "pokupila" tragove davne radijacije stvorene pri spajanju galaksija.
Ti tragovi mogu se širiti milionima svjetlosnih godina.
Bolje razumijevanje crnih rupa
Otkriće novih izvora svjetlosti moglo bi pomoći naučnicima da bolje razumiju ponašanje jednog od najzagonetnijih fenomena svemira.
Crne rupe, koje imaju toliko snažnu privlačnu gravitacijsku silu da im nijedna tvar ne može pobjeći, emitiraju radijaciju kad "progutaju" druge velike objekte, poput zvijezda.
Tasse je rekao da će nova tehnika promoći astronomima da uporede crne rupe i uvide kako se formiraju i razvijaju.
"Ako gledate aktivnu crnu rupu, tragovi radijacije nestanu nakon miliona godina i nećete ih vidjeti na visokoj frekvenciji svjetlosti, ali na niskoj frekvenciji možemo vidjeti mnogo starije elektrone", rekao je Tasse.
Snimci koje je napravio teleskop Hubble doveli su naučnike do uvjerenja da u svemiru ima više od 100 milijardi galaksija iako su mnoge prestare i predaleke da bi se mogle opaziti tradicionalnim tehnikama.
Starost do 12 milijardi godina
Karta koja je izrađena zahvaljujući LOFAR-u i djelomično objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics sadrži samo dva posto vidljivog neba.
LOFAR je sastavljen od evropske mreže radioantena, koja se proteže preko sedam zemalja, čime formira ekvivalent satelitskom tanjiru prečnika 1.300 kilometara.
"Najstariji objekti u svemiru stari su 11 do 12 milijardi godina. Očekujem da ćemo uskoro moći vidjeti mnogo takvih", zaključio je Tasse.
Izvor: Agencije
