Mjesec se smanjuje zbog povremene tektonske aktivnosti
Zbog unutrašnjeg hlađenja u posljednjih nekoliko stotina miliona godina Mjesec se smanjio za 50 metara.
Iako je gotovo sva vulkanska aktivnost na Mjesecu prestala prije više milijardi godina i riječ je o mrtvom Zemljinom satelitu s rijetkom geološkom aktivnošću, na njemu se povremeno, kao i na Zemlji i ostalim planetima događaju potresi, kažu naučnici NASA-e.
Oni tvrde da se zbog unutrašnjeg hlađenja u posljednjih nekoliko stotina miliona godina ovo nebesko tijelo smanjilo za 50 metara te da je još uvijek tektonski aktivno, piše portal Stuff, prenosi Hina
Postupno se 'skupljajući' Mjesec postaje naboran.
Naučnici su to uporedili sa 'skupljanjem' bobice grožđa koja se smanjuje i bora pretvarajući se u grožđicu. Ali za razliku od fleksibilne kožice grožđa Mjesečeva površinska kora je krhka pa se pri skupljanju raspada.
Potresi duž rasjepa
Do ovih pojava dolazi kad se kora pomiče i gura jedan dio iznad drugog. Pritom se formiraju neobične stijene koje se mogu vidjeti na površini. Visoke su i duge kilometrima.
Stijene koje su se ranije rasule ostavile su trag po cijeloj površini, a novi podaci NASA-ine misije ukazuju na to da se i danas duž tih rascjepa događaju potresi.
Nova istraživanja omogućili su algoritmi kojima su obrađeni seizmički podaci iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što je pridonijelo rasvjetljavanju tektonske aktivnosti na Mjesecu i njihovom boljem razumijevanju.
Od ranije se zna da se na Mjesecu događaju četiri vrste potresa - prva tri tipa se odnose na duboke potrese koje uzrokuju sudari meteorita ili toplinski potresi uzrokovani Sunčevom toplinom, ali oni su relativno slabi. Četvrta vrsta takozvanih 'plitkih' potresa je snažnija i može dosegnuti jačinu do 5,5 stepeni po Richteru te trajati i do 10 minuta.
Nastavlja se i danas
"Analizom smo zaključili da je ovakva aktivnost još uvijek prisutna te da vjerojatno izaziva potrese i danas kad se Mjesec i dalje postupno hladi i smanjuje", potvrđuje Thomas Watters, viši naučnik Centra za Zemlju i planetarne studije koji djeluje pri washingtonskom Smithsonianu. Dodaje da su "neki potresi prilično jaki te da mjere i do 5,5 stepeni po Richteru".
Naučnici su dobivene podatke uporedili sa slikama što ih je 2010. godine napravio NASA-in lunarni orbiter.
Instrumenti koje su astronauti Apolla 11 ostavili na Mjesecu od 1969. do 1977. evidentirali su 28 različitih potresa. Naučnici su ustanovili da je najmanje osam potresa posljedica pomicanja ploča ispod površine Mjeseca, a ne udara asteroida.
Tvrde da se potresi i skupljanje ovog nebeskog tijela nastavljaju i danas, a fotografije kamenja i klizišta na površini upućuju na nedavne tektonske aktivnosti.
Iz NASA-e kažu da se potresi događaju u trenutku kad je Mjesec na najudaljenijoj tački od Zemlje jer Zemljina gravitacija oštećuje njegovu koru.
Izvor: Agencije
